日本語

Kijapani

Japonic

FamiliaJaponic Wasemaji約1.23億人 (L1) EneoJapan Uandishi wa KilatiniHepburn romanisation (修正ヘボン式) UsomajiUsomaji wa Kichina-Kijapani (Go-on / Kan-on / Tō-on) na Kun-yomi

Kan-on (漢音) iliazimwa katika karne ya 7–9 BK moja kwa moja kutoka kiwango cha mahakama ya Tang huko Chang'an na mabalozi na watawa-wanafunzi wa Kijapani. Ikawa usomaji wa kisomi wenye heshima zaidi na inatawala msamiati wa Sino-Kijapani hadi leo (経 kei, 男 dan, 行 kō). Kipengele maalum: konsonanti za mwanzo zenye sauti kutoka Goon zinakuwa zisizo na sauti (g→k, b→h, d→t).

Inakozungumzwa

Usomaji wa herufi za Han katika Kijapani

Herufi Maana Usomaji Umbo IPA
one 漢音 / Kan-on イツitsu /it͡sɯ/
呉音 / Go-on イチichi /it͡ɕi/
two 漢音 / Kan-on ji /d͡ʑi/
呉音 / Go-on ni /ni/
three サンsan /saɴ/
four shi /ɕi/
five go /go/
six 漢音 / Kan-on リクriku /ɾikɯ/
呉音 / Go-on ロクroku /ɾokɯ/
seven 漢音 / Kan-on シツshitsu /ɕit͡sɯ/
呉音 / Go-on シチshichi /ɕit͡ɕi/
eight 漢音 / Kan-on ハツhatsu /hat͡sɯ/
呉音 / Go-on ハチhachi /hat͡ɕi/
nine 漢音 / Kan-on キュウkyū /kjɯː/
呉音 / Go-on ku /kɯ/
ten 漢音 / Kan-on シュウshū /ɕɯː/
呉音 / Go-on ジュウ /d͡ʑɯː/
sun 漢音 / Kan-on ジツjitsu /d͡ʑit͡sɯ/
呉音 / Go-on ニチnichi /nit͡ɕi/
moon 漢音 / Kan-on ゲツgetsu /get͡sɯ/
呉音 / Go-on ガツgatsu /gat͡sɯ/
mountain 漢音 / Kan-on サンsan /saɴ/
呉音 / Go-on センsen /seɴ/
water スイsui /sɯi/
fire ka /ka/
tree 漢音 / Kan-on ボクboku /bokɯ/
呉音 / Go-on モクmoku /mokɯ/
soil 漢音 / Kan-on to /to/
呉音 / Go-on do /do/
sky テンten /teɴ/
ground 漢音 / Kan-on chi /t͡ɕi/
呉音 / Go-on ji /d͡ʑi/
sea カイkai /kai/
dragon 漢音 / Kan-on リョウryō /ɾjoː/
呉音 / Go-on リュウryū /ɾjɯː/
tiger ko /ko/
dog ケンken /keɴ/
horse 漢音 / Kan-on ba /ba/
呉音 / Go-on me /me/
bird チョウchō /t͡ɕoː/
fish 漢音 / Kan-on ギョgyo /gjo/
呉音 / Go-on go /go/
ox 漢音 / Kan-on ギュウgyū /gjɯː/
呉音 / Go-on go /go/
sheep ヨウ /joː/
cat 漢音 / Kan-on ビョウbyō /bjoː/
呉音 / Go-on ミョウmyō /mjoː/
person 漢音 / Kan-on ジンjin /d͡ʑiɴ/
呉音 / Go-on ニンnin /niɴ/
hand 漢音 / Kan-on シュウshū /ɕɯː/
呉音 / Go-on シュshu /ɕɯ/
foot ソクsoku /sokɯ/
eye 漢音 / Kan-on ボクboku /bokɯ/
呉音 / Go-on モクmoku /mokɯ/
ear 漢音 / Kan-on ji /d͡ʑi/
呉音 / Go-on ni /ni/
mouth 漢音 / Kan-on コウ /koː/
呉音 / Go-on ku /kɯ/
head 漢音 / Kan-on トウ /toː/
呉音 / Go-on zu /d͡zɯ/
唐音 / Tō-on ジュウ /d͡ʑɯː/
heart シンshin /ɕiɴ/
blood 漢音 / Kan-on ケツketsu /ket͡sɯ/
呉音 / Go-on ケチkechi /ket͡ɕi/
meat 漢音 / Kan-on ジクjiku /d͡ʑikɯ/
呉音 / Go-on ニクniku /nikɯ/
up 漢音 / Kan-on ショウshō /ɕoː/
呉音 / Go-on ジョウ /d͡ʑoː/
唐音 / Tō-on シャンshan /ɕaɴ/
down 漢音 / Kan-on ka /ka/
呉音 / Go-on ge /ge/
middle チュウchū /t͡ɕɯː/
hit チュウchū /t͡ɕɯː/
center オウō /oː/
left sa /sa/
right 漢音 / Kan-on ユウ /jɯː/
呉音 / Go-on u /ɯ/
east トウ /toː/
西 west 漢音 / Kan-on セイsei /sei/
呉音 / Go-on サイsai /sai/
south 漢音 / Kan-on ダンdan /daɴ/
呉音 / Go-on ナンnan /naɴ/
唐音 / Tō-on na /na/
north ホクhoku /hokɯ/
go 漢音 / Kan-on コウ /koː/
呉音 / Go-on ギョウgyō /gjoː/
唐音 / Tō-on アンan /aɴ/
row 漢音 / Kan-on コウ /koː/
呉音 / Go-on ギョウgyō /gjoː/
come ライrai /ɾai/
leave 漢音 / Kan-on キョkyo /kjo/
呉音 / Go-on ko /ko/
see ケンken /keɴ/
hear 漢音 / Kan-on ブンbun /bɯɴ/
呉音 / Go-on モンmon /moɴ/
eat 漢音 / Kan-on ショクshoku /ɕokɯ/
呉音 / Go-on ジキjiki /d͡ʑiki/
drink 漢音 / Kan-on インin /iɴ/
呉音 / Go-on オンon /oɴ/
run ソウ /soː/
sit 漢音 / Kan-on sa /sa/
呉音 / Go-on za /d͡za/
stand リツritsu /ɾit͡sɯ/

Vyanzo

Ulinganishaji wa maneno

Imelinganishwa na lugha za Japonic zinazohusiana

Maana KijapaniUsomaji wa Kanbun (Kijapani)Lahaja ya HiroshimaLahaja ya KyotoLahaja ya HakataLahaja ya AomoriLahaja ya Osaka
Maji /mizɯ/ /mizɯ/ /mizɯ/ /mizɯ/ /mizɯ/ /mizɯ/ /mizɯ/
Moto /hi/ /hi/ /hi/ /hi/ /hi/ /hi/ /hi/
Jua /hi/ /hi/ /hi/ /hi/ /hi/ /hi/ /hi/
Mwezi /t͡sɯki/ /t͡sɯki/ /t͡sɯki/ /t͡sɯki/ /t͡sɯki/ /t͡sɯki/ /t͡sɯki/
Mama /haha/ /haha/ おふくろ /ohɯkɯɾo/ お母さん /okaːsaɴ/ お母しゃん /okaːɕaɴ/ かっちゃ /katt͡ɕa/ おかん /okaɴ/
Baba /t͡ɕit͡ɕi/ /tɕitɕi/ 親父 /ojad͡ʑi/ お父さん /otoːsaɴ/ お父しゃん /otoːɕaɴ/ とっちゃ /tott͡ɕa/ おとん /otoɴ/
Kula 食べる /tabeɾɯ/ 食らふ /kuɾau/ 食べて /tabete/ 食べて /tabete/ 食うて /kɯːte/ 食って /kɯtte/ 食べて /tabete/
Kunywa 飲む /nomɯ/ 飲む /nomɯ/ 飲んで /nonde/ 飲んで /nonde/ 飲うで /noːde/ 飲んで /nonde/ 飲んで /nonde/
Ukurasa 1/3

Ulinganishaji wa mpangilio wa maneno

Linganisha na lugha kuu za dunia

Kijapani
私は ホテルの 向かいの お店 見た スーツを 試着 したいです
أنا أريد أن أجرب بدلة رأيتها في محل مقابل الفندق
试穿 酒店 对面的 商店 看到的 那套西装
Je voudrais essayer un costume que j' ai vu dans un magasin en face de l'hôtel
मैं होटल के सामने एक दुकान में देखा सूट को पहनकर देखना चाहता हूँ
I want to try on a suit I saw ‌in a shop across from the hotel
Ich möchte einen Anzug anprobieren den ich in einem Geschäft gegenüber vom Hotel gesehen habe
Я хочу примерить костюм который я увидел в магазине напротив отеля

Linganisha na lugha zenye uhusiano wa karibu

Kijapani
私は ホテルの 向かいの お店 見た スーツを 試着 したいです
拙者は 旅籠の 向かいの 見た 着物を 試し ‌たし
われは 宿の 向かひの にて 見し 衣を 試み ‌たし
ばんや ホテルぬ むけーぬ みし でぃ みーた スーツば ちゃく すぶさりゅー
わんや ホテルぬ 向かいぬ お店 見た スーツ 試着 すぶさん

Ulinganishaji wa usomaji wa Han

Imelinganishwa na lugha za Japonic zinazohusiana

Herufi KijapaniSino-Kijapani cha KagoshimaSino-Kijapani cha OkinawaSino-Kijapani cha TōhokuSinojapani cha KaleSinokoria cha ZainichiKikorea (Korea Kaskazini)
漢音 / Kan-onitsu /it͡sɯ/呉音 / Go-onichi /it͡ɕi/ it /it̚/ itsu /it͡sɯ/ itsu /id͡zɯ̈/ iti /iti/ il /iɾɯ/ il /il/
漢音 / Kan-onji /d͡ʑi/呉音 / Go-onni /ni/ ji /d͡ʑi/ ji /d͡ʑi/ ji /zɯ̈/ ni /ɲi/ i /i/ i /i/
san /saɴ/ san /saɴ/ san /saɴ/ san /saɴ/ sam /sam/ sam /sam/ sam /sam/
shi /ɕi/ shi /ɕi/ shi /ɕi/ si /sɯ̈/ si /ɕi/ sa /sa/ sa /sa/
go /go/ go /go/ gu /gu/ go /ŋo/ go /ŋo/ o /o/ o /o/
漢音 / Kan-onriku /ɾikɯ/呉音 / Go-onroku /ɾokɯ/ rik /ɾik̚/ riku /ɾikɯ/ rigu /ɾiɡɯ/ roku /roku/ yuk /jukɯ/ ryuk /ɾjuk̚/
漢音 / Kan-onshitsu /ɕit͡sɯ/呉音 / Go-onshichi /ɕit͡ɕi/ shit /ɕit̚/ shitsu /ɕit͡sɯ/ shitsu /sɯ̈t͡sɯ̈/ siti /ɕiti/ chil /t͡ɕiɾɯ/ ch'il /tsʰil/
漢音 / Kan-onhatsu /hat͡sɯ/呉音 / Go-onhachi /hat͡ɕi/ hat /hat̚/ hatsu /hat͡sɯ/ hatsu /hat͡sɯ/ pati /pati/ pal /paɾɯ/ p'al /pʰal/
漢音 / Kan-onkyū /kjɯː/呉音 / Go-onku /kɯ/ kyū /kjɯː/ kyū /kjɯː/ kyū /kjɯː/ kiu /kiu/ gu /ku/ ku /ku/
漢音 / Kan-onshū /ɕɯː/呉音 / Go-on /d͡ʑɯː/ shū /ɕɯː/ shū /ɕɯː/ shū /ɕɯː/ zipu /ʑipu/ sip /ɕipɯ/ sip /ɕip̚/
Ukurasa 1/7

Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.