東北方言の漢字音(ズーズー弁)

Sino-Kijapani cha Tōhoku

Japonic > Japanese > Tōhoku (Northeastern)

FamiliaJaponic > Japanese > Tōhoku (Northeastern) Wasemaji約900万人 (東北地方人口に基づく) EneoTōhoku region (Aomori, Iwate, Miyagi, Akita, Yamagata, Fukushima), Japani Uandishi wa KilatiniHepburn romanization with Tōhoku diacritic conventions UsomajiUsomaji wa Kichina-Kijapani katika lahaja ya Tōhoku (zūzū-ben)

Kijapani cha Tōhoku ('zūzū-ben' 東北弁) ni maarufu kwa mabadiliko matatu ya sauti yanayobadilisha kwa nguvu maumbo ya kunukuu ya Kisino-Kijapani: (1) tofauti za /shi/ ~ /su/ na /chi/ ~ /tsu/ huporomoka na kuwa irabu moja ya wastani [ɯ̈] — 四 shi na 巣 su zote hutamkwa [sɯ̈], na 地 chi na 都 tsu zote ni [tsɯ̈]; tunaiandika kama 'sï' / 'tsï' katika kiwango cha uso; (2) /k/ na /t/ zilizo kati ya irabu hupitia upazaji-sauti wa kimfumo — 北 hoku → hogu, 一 itsu → idzu (ingawa tunaacha /tsu/ ya mwisho wa neno bila kubadilishwa kwa kuwa huunda kiwambo-kikwamizo kimoja); (3) /g/ ya mwanzo wa neno hudhihirika kama nazali ya kaakaa-laini [ŋ] (ガ行鼻音 / 鼻濁音) — 五 go → [ŋo], 月 getsu → [ŋetsɯ], 魚 gyo → [ŋjo]. Kanuni hizi kwa pamoja huzalisha tabia ya kipekee ya 'ulaini' na 'unong'onezi' ya usemi wa Tōhoku. Tunafuata seti ya kanuni iliyoandikwa katika tafiti za lahaja ya Tōhoku za NINJAL na katika Kindaichi (1942) kuhusu 鼻濁音.

Inakozungumzwa

Usomaji wa herufi za Han katika Sino-Kijapani cha Tōhoku

Herufi Maana Usomaji Umbo IPA
one イツitsu /idzɯ̈/
two ji /zɯ̈/
three サンsan /saɴ/
four si /sɯ̈/
five go /ŋo/
six リクrigu /ɾiɡɯ/
seven シツshitsu /sɯ̈tsɯ̈/
eight ハツhatsu /hatsɯ/
nine キュウkyū /kjɯː/
ten シュウshū /ɕɯː/
sun ジツjitsu /dʑitsɯ/
moon ゲツgetsu /ŋetsɯ/
mountain サンsan /saɴ/
water スイsui /sɯ̈i/
fire ka /ka/
tree ボクbogu /boɡɯ/
soil to /to/
sky テンten /teɴ/
ground chi /tsɯ̈/
sea カイkai /kai/
dragon リョウryō /ɾjoː/
tiger ko /ko/
dog ケンken /keɴ/
horse ba /ba/
bird チョウchō /tɕoː/
fish ギョgyo /ŋjo/
ox ギュウgyū /ŋjɯː/
sheep ヨウ /joː/
cat ビョウbyō /bjoː/
person ジンjin /dʑiɴ/
hand シュウshū /ɕɯː/
foot ソクsogu /soɡɯ/
eye ボクbogu /boɡɯ/
ear ji /zɯ̈/
mouth コウ /koː/
head トウ /toː/
heart シンshin /sɯ̈ɴ/
blood ケツketsu /ketsɯ/
meat ジクjigu /dʑiɡɯ/
up ショウshō /ɕoː/
down ka /ka/
middle チュウchū /tɕɯː/
hit チュウchū /tɕɯː/
center オウō /oː/
left sa /sa/
right ユウ /jɯː/
east トウ /toː/
西 west セイsei /sei/
south ダンdan /daɴ/
north ホクhogu /hoɡɯ/
go ギョウgyō /ŋʲoː/
row コウ /koː/
come ライrai /ɾai/
leave キョkyo /kjo/
see ケンken /keɴ/
hear ブンbun /bɯɴ/
eat ショクshogu /ɕoɡɯ/
drink インin /iɴ/
run ソウ /soː/
sit sa /sa/
stand リツritsu /ɾitsɯ/

Vyanzo

Ulinganishaji wa usomaji wa Han

Imelinganishwa na lugha za Japonic > Japanese > Tōhoku (Northeastern) zinazohusiana

Herufi Sino-Kijapani cha TōhokuKijapaniSino-Kijapani cha KagoshimaSino-Kijapani cha OkinawaSinojapani cha KaleSinokoria cha ZainichiKikorea (Korea Kaskazini)
itsu /idzɯ̈/ 漢音 / Kan-onitsu /itsɯ/呉音 / Go-onichi /itɕi/ it /it̚/ itsu /itsɯ/ iti /iti/ il /iɾɯ/ il /il/
ji /zɯ̈/ 漢音 / Kan-onji /dʑi/呉音 / Go-onni /ni/ ji /dʑi/ ji /dʑi/ ni /ɲi/ i /i/ i /i/
san /saɴ/ san /saɴ/ san /saɴ/ san /saɴ/ sam /sam/ sam /sam/ sam /sam/
si /sɯ̈/ shi /ɕi/ shi /ɕi/ shi /ɕi/ si /ɕi/ sa /sa/ sa /sa/
go /ŋo/ go /go/ go /go/ gu /gu/ go /ŋo/ o /o/ o /o/
rigu /ɾiɡɯ/ 漢音 / Kan-onriku /ɾikɯ/呉音 / Go-onroku /ɾokɯ/ rik /ɾik̚/ riku /ɾikɯ/ roku /roku/ yuk /jukɯ/ ryuk /ɾjuk̚/
shitsu /sɯ̈tsɯ̈/ 漢音 / Kan-onshitsu /ɕitsɯ/呉音 / Go-onshichi /ɕitɕi/ shit /ɕit̚/ shitsu /ɕitsɯ/ siti /ɕiti/ chil /tɕiɾɯ/ ch'il /tsʰil/
hatsu /hatsɯ/ 漢音 / Kan-onhatsu /hatsɯ/呉音 / Go-onhachi /hatɕi/ hat /hat̚/ hatsu /hatsɯ/ pati /pati/ pal /paɾɯ/ p'al /pʰal/
kyū /kjɯː/ 漢音 / Kan-onkyū /kjɯː/呉音 / Go-onku /kɯ/ kyū /kjɯː/ kyū /kjɯː/ kiu /kiu/ gu /ku/ ku /ku/
shū /ɕɯː/ 漢音 / Kan-onshū /ɕɯː/呉音 / Go-on /dʑɯː/ shū /ɕɯː/ shū /ɕɯː/ zipu /ʑipu/ sip /ɕipɯ/ sip /ɕip̚/
Ukurasa 1/7

Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.