上代日本語呉音
Sinojapani cha Kale
Japonic > Old Japanese
Safu ya zamani zaidi ya usomaji wa Kichina-Kijapani katika Kijapani cha Kale (enzi za Asuka–Nara, karne 7–8): Go-on (吳音), iliyoazimwa katika karne 5–6 kutoka Kichina cha Wu cha kusini kupitia Peninsula ya Korea na kuthibitishwa katika maandiko ya Kibudha na ya kiutawala ya enzi ya Nara. Imehifadhiwa kwa maandishi ya Man'yōgana katika 'Man'yōshū', 'Kojiki', 'Nihon Shoki', 'Fudoki'. Inaakisi mfumo wa irabu nane wa Kijapani cha Kale wa Frellesvig (2010) na Miyake (2003) (a, i₁/i₂, u, e₁/e₂, o₁/o₂); utofautisho wa kō/otsu hudhihirishwa kwa nambari za chini 1, 2. Hakuna toni katika Kijapani cha Kale. Mwisho wa -m, -p hubaki (baadaye → -n, -fu/-u), na mlinganiko wa kw-/gw- wa midomo-velar na y- wa kaakaa unaonekana. Safu hii inatangulia ukopaji wa Kan-on (漢音, Kichina cha Kati cha Chang'an) wa enzi ya Heian.
Inakozungumzwa
Usomaji wa herufi za Han katika Sinojapani cha Kale
| Herufi | Maana | Usomaji | Umbo | IPA |
|---|---|---|---|---|
| 一 | one | イチiti | /iti/ | |
| 二 | two | ニni | /ɲi/ | |
| 三 | three | サムsam | /sam/ | |
| 四 | four | シsi | /ɕi/ | |
| 五 | five | ゴgo | /ŋo/ | |
| 六 | six | ロクroku | /roku/ | |
| 七 | seven | シチsiti | /ɕiti/ | |
| 八 | eight | パチpati | /pati/ | |
| 九 | nine | キウkiu | /kiu/ | |
| 十 | ten | ジフzipu | /ʑipu/ | |
| 日 | sun | ニチniti | /ɲiti/ | |
| 月 | moon | グヮチgwati | /ŋwati/ | |
| 山 | mountain | サンsan | /san/ | |
| 水 | water | スヰswi | /swi/ | |
| 火 | fire | クヮkwa | /kwa/ | |
| 木 | tree | モクmoku | /moku/ | |
| 土 | soil | ドdo | /do/ | |
| 天 | sky | テンten | /ten/ | |
| 地 | ground | ヂdi | /di/ | |
| 海 | sea | カイkai | /kai/ | |
| 龍 | dragon | リウriu | /riu/ | |
| 虎 | tiger | コko | /ko/ | |
| 犬 | dog | ケンken | /ken/ | |
| 馬 | horse | メme | /me/ | |
| 鳥 | bird | テウteu | /teu/ | |
| 魚 | fish | ゴgo | /ŋo/ | |
| 牛 | ox | ギウgiu | /ŋiu/ | |
| 羊 | sheep | ヤウyau | /jau/ | |
| 人 | person | ニンnin | /ɲin/ | |
| 手 | hand | シュsyu | /ɕu/ | |
| 足 | foot | ソクsoku | /soku/ | |
| 目 | eye | モクmoku | /moku/ | |
| 耳 | ear | ニni | /ɲi/ | |
| 口 | mouth | コウkou | /kou/ | |
| 頭 | head | トウtou | /tou/ | |
| 心 | heart | シムsim | /ɕim/ | |
| 血 | blood | ケチketi | /keti/ | |
| 肉 | meat | ニクniku | /ɲiku/ | |
| 上 | up | ジャウzyau | /ʑau/ | |
| 下 | down | ゲge | /ŋe/ | |
| 中 | middle | チュウtyuu | /tʲuu/ | |
| 中 | hit | チュウtyuu | /tʲuu/ | |
| 央 | center | アウau | /au/ | |
| 左 | left | サsa | /sa/ | |
| 右 | right | イウiu | /iu/ | |
| 東 | east | トウtou | /tou/ | |
| 西 | west | サイsai | /sai/ | |
| 南 | south | ナムnam | /nam/ | |
| 北 | north | ポクpoku | /poku/ | |
| 行 | go | ギャウgyau | /ŋʲau/ | |
| 行 | row | カウkau | /kau/ | |
| 来 | come | ライrai | /rai/ | |
| 去 | leave | コko | /ko/ | |
| 見 | see | ケンken | /ken/ | |
| 聞 | hear | モンmon | /mon/ | |
| 食 | eat | ジキziki | /ʑiki/ | |
| 飲 | drink | オンon | /on/ | |
| 走 | run | ソウsou | /sou/ | |
| 坐 | sit | ザza | /za/ | |
| 立 | stand | リフripu | /ripu/ |
Vyanzo
- Frellesvig, Bjarke. 2010. A History of the Japanese Language. Cambridge University Press.
- Miyake, Marc Hideo. 2003. Old Japanese: A Phonetic Reconstruction. Routledge.
- Vovin, Alexander. 2005. A Descriptive and Comparative Grammar of Western Old Japanese. Global Oriental.
- Wikipedia: Old Japanese (https://en.wikipedia.org/wiki/Old_Japanese)
- Wikipedia: Man'yōgana (https://en.wikipedia.org/wiki/Man%27y%C5%8Dgana)
- Wikipedia: Go-on (https://en.wikipedia.org/wiki/Go-on)
- Numoto Katsuaki 沼本克明. 1986. 『日本漢字音の歴史』. 東京堂出版.
- Mabuchi Kazuo 馬淵和夫. 1957. 『日本韻學史の研究』. 日本学術振興会.
Ulinganishaji wa usomaji wa Han
Imelinganishwa na lugha za Japonic > Old Japanese zinazohusiana
| Herufi | Sinojapani cha Kale | Kikorea (Korea Kaskazini) | Sino-Kijapani cha Kagoshima | Kikorea | Kijapani | Sinokoria cha Zainichi | Sino-Kijapani cha Tōhoku |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 一 | iti /iti/ | il /il/ | it /it̚/ | il /il/ | 漢音 / Kan-onitsu /it͡sɯ/呉音 / Go-onichi /it͡ɕi/ | il /iɾɯ/ | itsu /id͡zɯ̈/ |
| 二 | ni /ɲi/ | i /i/ | ji /d͡ʑi/ | i /i/ | 漢音 / Kan-onji /d͡ʑi/呉音 / Go-onni /ni/ | i /i/ | ji /zɯ̈/ |
| 三 | sam /sam/ | sam /sam/ | san /saɴ/ | sam /sam/ | san /saɴ/ | sam /sam/ | san /saɴ/ |
| 四 | si /ɕi/ | sa /sa/ | shi /ɕi/ | sa /sa/ | shi /ɕi/ | sa /sa/ | si /sɯ̈/ |
| 五 | go /ŋo/ | o /o/ | go /go/ | o /o/ | go /go/ | o /o/ | go /ŋo/ |
| 六 | roku /roku/ | ryuk /ɾjuk̚/ | rik /ɾik̚/ | yuk /juk̚/ | 漢音 / Kan-onriku /ɾikɯ/呉音 / Go-onroku /ɾokɯ/ | yuk /jukɯ/ | rigu /ɾiɡɯ/ |
| 七 | siti /ɕiti/ | ch'il /tsʰil/ | shit /ɕit̚/ | chil /t͡ɕʰil/ | 漢音 / Kan-onshitsu /ɕit͡sɯ/呉音 / Go-onshichi /ɕit͡ɕi/ | chil /t͡ɕiɾɯ/ | shitsu /sɯ̈t͡sɯ̈/ |
| 八 | pati /pati/ | p'al /pʰal/ | hat /hat̚/ | pal /pʰal/ | 漢音 / Kan-onhatsu /hat͡sɯ/呉音 / Go-onhachi /hat͡ɕi/ | pal /paɾɯ/ | hatsu /hat͡sɯ/ |
| 九 | kiu /kiu/ | ku /ku/ | kyū /kjɯː/ | gu /ku/ | 漢音 / Kan-onkyū /kjɯː/呉音 / Go-onku /kɯ/ | gu /ku/ | kyū /kjɯː/ |
| 十 | zipu /ʑipu/ | sip /ɕip̚/ | shū /ɕɯː/ | sip /ɕip̚/ | 漢音 / Kan-onshū /ɕɯː/呉音 / Go-onjū /d͡ʑɯː/ | sip /ɕipɯ/ | shū /ɕɯː/ |
| 日 | niti /ɲiti/ | il /il/ | jit /d͡ʑit̚/ | il /il/ | 漢音 / Kan-onjitsu /d͡ʑit͡sɯ/呉音 / Go-onnichi /nit͡ɕi/ | il /iɾɯ/ | jitsu /d͡ʑit͡sɯ/ |
| 月 | gwati /ŋwati/ | wŏl /wʌl/ | get /get̚/ | wol /wol/ | 漢音 / Kan-ongetsu /get͡sɯ/呉音 / Go-ongatsu /gat͡sɯ/ | wol /woɾɯ/ | getsu /ŋet͡sɯ/ |
| 山 | san /san/ | san /san/ | san /saɴ/ | san /san/ | 漢音 / Kan-onsan /saɴ/呉音 / Go-onsen /seɴ/ | san /san/ | san /saɴ/ |
| 水 | swi /swi/ | su /su/ | sui /sɯi/ | su /su/ | sui /sɯi/ | su /su/ | sui /sɯ̈i/ |
| 火 | kwa /kwa/ | hwa /hwa/ | ka /ka/ | hwa /hwa/ | ka /ka/ | hwa /ɸwa/ | ka /ka/ |
| 木 | moku /moku/ | mok /mok̚/ | bok /bok̚/ | mok /mok̚/ | 漢音 / Kan-onboku /bokɯ/呉音 / Go-onmoku /mokɯ/ | mok /mokɯ/ | bogu /boɡɯ/ |
| 土 | do /do/ | t'o /tʰo/ | to /to/ | to /tʰo/ | 漢音 / Kan-onto /to/呉音 / Go-ondo /do/ | to /to/ | to /to/ |
| 天 | ten /ten/ | ch'ŏn /tsʰʌn/ | ten /teɴ/ | cheon /t͡ɕʰʌn/ | ten /teɴ/ | cheon /t͡ɕʌn/ | ten /teɴ/ |
| 地 | di /di/ | chi /tsi/ | chi /t͡ɕi/ | ji /t͡ɕi/ | 漢音 / Kan-onchi /t͡ɕi/呉音 / Go-onji /d͡ʑi/ | ji /t͡ɕi/ | chi /t͡sɯ̈/ |
| 海 | kai /kai/ | hae /hɛ/ | kai /kai/ | hae /hɛ/ | kai /kai/ | hae /hɛ/ | kai /kai/ |
| 龍 | riu /riu/ | ryong /ɾjoŋ/ | ryō /ɾjoː/ | yong /joŋ/ | 漢音 / Kan-onryō /ɾjoː/呉音 / Go-onryū /ɾjɯː/ | yong /joŋ/ | ryō /ɾjoː/ |
| 虎 | ko /ko/ | ho /ho/ | ko /ko/ | ho /ho/ | ko /ko/ | ho /ho/ | ko /ko/ |
| 犬 | ken /ken/ | kyŏn /kjʌn/ | ken /keɴ/ | gyeon /kjʌn/ | ken /keɴ/ | gyeon /kjʌn/ | ken /keɴ/ |
| 馬 | me /me/ | ma /ma/ | ba /ba/ | ma /ma/ | 漢音 / Kan-onba /ba/呉音 / Go-onme /me/ | ma /ma/ | ba /ba/ |
| 鳥 | teu /teu/ | cho /tso/ | chō /t͡ɕoː/ | jo /t͡ɕo/ | chō /t͡ɕoː/ | jo /t͡ɕo/ | chō /t͡ɕoː/ |
| 魚 | go /ŋo/ | ŏ /ʌ/ | gyo /gjo/ | eo /ʌ/ | 漢音 / Kan-ongyo /gjo/呉音 / Go-ongo /go/ | eo /ʌ/ | gyo /ŋjo/ |
| 牛 | giu /ŋiu/ | u /u/ | gyū /gjɯː/ | u /u/ | 漢音 / Kan-ongyū /gjɯː/呉音 / Go-ongo /go/ | u /u/ | gyū /ŋjɯː/ |
| 羊 | yau /jau/ | yang /jaŋ/ | yō /joː/ | yang /jaŋ/ | yō /joː/ | yang /jaŋ/ | yō /joː/ |
| 人 | nin /ɲin/ | in /in/ | jin /d͡ʑiɴ/ | in /in/ | 漢音 / Kan-onjin /d͡ʑiɴ/呉音 / Go-onnin /niɴ/ | in /in/ | jin /d͡ʑiɴ/ |
| 手 | syu /ɕu/ | su /su/ | shū /ɕɯː/ | su /su/ | 漢音 / Kan-onshū /ɕɯː/呉音 / Go-onshu /ɕɯ/ | su /su/ | shū /ɕɯː/ |
| 足 | soku /soku/ | chok /tsok̚/ | sok /sok̚/ | jok /t͡ɕok̚/ | soku /sokɯ/ | jok /t͡ɕokɯ/ | sogu /soɡɯ/ |
| 目 | moku /moku/ | mok /mok̚/ | bok /bok̚/ | mok /mok̚/ | 漢音 / Kan-onboku /bokɯ/呉音 / Go-onmoku /mokɯ/ | mok /mokɯ/ | bogu /boɡɯ/ |
| 耳 | ni /ɲi/ | i /i/ | ji /d͡ʑi/ | i /i/ | 漢音 / Kan-onji /d͡ʑi/呉音 / Go-onni /ni/ | i /i/ | ji /zɯ̈/ |
| 口 | kou /kou/ | ku /ku/ | kō /koː/ | gu /ku/ | 漢音 / Kan-onkō /koː/呉音 / Go-onku /kɯ/ | gu /ku/ | kō /koː/ |
| 頭 | tou /tou/ | tu /tu/ | tō /toː/ | du /tu/ | 漢音 / Kan-ontō /toː/呉音 / Go-onzu /d͡zɯ/唐音 / Tō-onjū /d͡ʑɯː/ | du /tu/ | tō /toː/ |
| 心 | sim /ɕim/ | sim /ɕim/ | shin /ɕiɴ/ | sim /ɕim/ | shin /ɕiɴ/ | sim /ɕim/ | shin /sɯ̈ɴ/ |
| 血 | keti /keti/ | hyŏl /hjʌl/ | ket /ket̚/ | hyeol /çjʌl/ | 漢音 / Kan-onketsu /ket͡sɯ/呉音 / Go-onkechi /ket͡ɕi/ | hyeol /çjʌɾɯ/ | ketsu /ket͡sɯ/ |
| 肉 | niku /ɲiku/ | yuk /juk̚/ | jik /d͡ʑik̚/ | yuk /juk̚/ | 漢音 / Kan-onjiku /d͡ʑikɯ/呉音 / Go-onniku /nikɯ/ | yuk /jukɯ/ | jigu /d͡ʑiɡɯ/ |
| 上 | zyau /ʑau/ | sang /saŋ/ | shō /ɕoː/ | sang /saŋ/ | 漢音 / Kan-onshō /ɕoː/呉音 / Go-onjō /d͡ʑoː/唐音 / Tō-onshan /ɕaɴ/ | sang /saŋ/ | shō /ɕoː/ |
| 下 | ge /ŋe/ | ha /ha/ | ka /ka/ | ha /ha/ | 漢音 / Kan-onka /ka/呉音 / Go-onge /ge/ | ha /ha/ | ka /ka/ |
| 中 | tyuu /tʲuu/ | chung /tsuŋ/ | chū /t͡ɕɯː/ | jung /t͡ɕuŋ/ | chū /t͡ɕɯː/ | jung /t͡ɕuŋ/ | chū /t͡ɕɯː/ |
| 中 | tyuu /tʲuu/ | chung /tsuŋ/ | chū /t͡ɕɯː/ | jung /t͡ɕuŋ/ | chū /t͡ɕɯː/ | jung /t͡ɕuŋ/ | chū /t͡ɕɯː/ |
| 央 | au /au/ | ang /aŋ/ | ō /oː/ | ang /aŋ/ | ō /oː/ | ang /aŋ/ | ō /oː/ |
| 左 | sa /sa/ | chwa /tswa/ | sa /sa/ | jwa /t͡ɕwa/ | sa /sa/ | jwa /t͡ɕwa/ | sa /sa/ |
| 右 | iu /iu/ | u /u/ | yū /jɯː/ | u /u/ | 漢音 / Kan-onyū /jɯː/呉音 / Go-onu /ɯ/ | u /u/ | yū /jɯː/ |
| 東 | tou /tou/ | tong /toŋ/ | tō /toː/ | dong /toŋ/ | tō /toː/ | dong /toŋ/ | tō /toː/ |
| 西 | sai /sai/ | sŏ /sʌ/ | sei /sei/ | seo /sʌ/ | 漢音 / Kan-onsei /sei/呉音 / Go-onsai /sai/ | seo /sʌ/ | sei /sei/ |
| 南 | nam /nam/ | nam /nam/ | dan /daɴ/ | nam /nam/ | 漢音 / Kan-ondan /daɴ/呉音 / Go-onnan /naɴ/唐音 / Tō-onna /na/ | nam /nam/ | dan /daɴ/ |
| 北 | poku /poku/ | puk /puk̚/ | hok /hok̚/ | buk /puk̚/ | hoku /hokɯ/ | buk /pukɯ/ | hogu /hoɡɯ/ |
| 行 | gyau /ŋʲau/ | haeng /hɛŋ/ | kō /koː/ | haeng /hɛŋ/ | 漢音 / Kan-onkō /koː/呉音 / Go-ongyō /gjoː/唐音 / Tō-onan /aɴ/ | haeng /hɛŋ/ | gyō /ŋʲoː/ |
| 行 | kau /kau/ | hang /haŋ/ | kō /koː/ | hang /haŋ/ | 漢音 / Kan-onkō /koː/呉音 / Go-ongyō /gjoː/ | hang /haŋ/ | kō /koː/ |
| 来 | rai /rai/ | rae /ɾɛ/ | rai /ɾai/ | nae /nɛ/ | rai /ɾai/ | nae /nɛ/ | rai /ɾai/ |
| 去 | ko /ko/ | kŏ /kʌ/ | kyo /kjo/ | geo /kʌ/ | 漢音 / Kan-onkyo /kjo/呉音 / Go-onko /ko/ | geo /kʌ/ | kyo /kjo/ |
| 見 | ken /ken/ | kyŏn /kjʌn/ | ken /keɴ/ | gyeon /kjʌn/ | ken /keɴ/ | gyeon /kjʌn/ | ken /keɴ/ |
| 聞 | mon /mon/ | mun /mun/ | bun /bɯɴ/ | mun /mun/ | 漢音 / Kan-onbun /bɯɴ/呉音 / Go-onmon /moɴ/ | mun /mun/ | bun /bɯɴ/ |
| 食 | ziki /ʑiki/ | sik /ɕik̚/ | shok /ɕok̚/ | sik /ɕik̚/ | 漢音 / Kan-onshoku /ɕokɯ/呉音 / Go-onjiki /d͡ʑiki/ | sik /ɕikɯ/ | shogu /ɕoɡɯ/ |
| 飲 | on /on/ | ŭm /ɯm/ | in /iɴ/ | eum /ɯm/ | 漢音 / Kan-onin /iɴ/呉音 / Go-onon /oɴ/ | eum /ɯm/ | in /iɴ/ |
| 走 | sou /sou/ | chu /tsu/ | sō /soː/ | ju /t͡ɕu/ | sō /soː/ | ju /t͡ɕu/ | sō /soː/ |
| 坐 | za /za/ | chwa /tswa/ | sa /sa/ | jwa /t͡ɕwa/ | 漢音 / Kan-onsa /sa/呉音 / Go-onza /d͡za/ | jwa /t͡ɕwa/ | sa /sa/ |
| 立 | ripu /ripu/ | rip /ɾip̚/ | rit /ɾit̚/ | ip /ip̚/ | ritsu /ɾit͡sɯ/ | ip /ipɯ/ | ritsu /ɾit͡sɯ/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.