Dizhsa

Kizapoteki cha Tlacolula

Otomanguean

FamiliaOtomanguean Wasemaji~6K HatiLatin NchiMexico Lugha rasmiMexico Uhai wa lughadefinitely-endangered ISO 639-3zts

Tlacolula Zapotec (autonymously Dizhsa, sometimes called Valley Zapotec or San Lucas Quiaviní Zapotec for the most-documented variety) is an Otomanguean language of the Tlacolula Valley east of Oaxaca City. With only about 6,000 speakers and rapid Spanish-language displacement, Tlacolula Zapotec is severely endangered, but it has gained academic prominence through Pamela Munro's UCLA Zapotec Documentation Project. Like all Zapotec varieties, it is tonal (3-4 contrastive tones plus phonation distinctions including breathy and creaky vowels). The Tlacolula Sunday market — one of Mexico's oldest indigenous markets — remains a key venue where the language is still actively used.

Inakozungumzwa

Maneno 20 ya msingi katika Kizapoteki cha Tlacolula

Maji

nisi

/nisi/

Moto

gui

/ɡi/

Jua

gubi

/ɡubi/

Mwezi

beuu

/beːu/

Mama

xnan

/ʃnan/

Baba

xtad

/ʃtad/

Kula

rau

/ɾau/

Kunywa

re

/ɾe/

Upendo

nadxiiebia

/nadʒiːebia/

Moyo

ladxdoo

/ladʒdoː/

Mti

yag

/jaɡ/

Nyumba

yu

/ju/

Mbwa

bicu'

/bikuʔ/

Paka

mishu

/miʃu/

Mkono

na'

/naʔ/

Jicho

slu

/slu/

Habari

padiux

/padiuʃ/

Asante

xclen lo'

/ʃklen loʔ/

Moja

tubyabi

/tubjabi/

Nzuri

nazac

/nazak/

Vyanzo

Ulinganishaji wa maneno

Imelinganishwa na lugha za Otomanguean zinazohusiana

Maana Kizapoteki cha TlacolulaKizapotecKiibanKimisakKimazahuaAsháninkaKimeitei
Maji nisi /nisi/ nisa /nisa/ ai /ai/ unø /unø/ ndo /ndo/ nija /nidʒa/ ꯏꯁꯤꯡ /isiŋ/
Moto gui /ɡi/ gi /ɡi/ api /api/ nipi /nipi/ sibi /sibi/ paamari /paːmaɾi/ ꯃꯩ /mei/
Jua gubi /ɡubi/ gubidxa /ɡubidʒa/ mata-ari /mataari/ shi /ʃi/ hyadi /hjadi/ oorya /oːɾja/ ꯅꯨꯃꯤꯠ /numit/
Mwezi beuu /beːu/ beeu /beːu/ bulan /bulan/ atru /atɾu/ zana /zana/ kashiri /kaʃiɾi/ ꯊꯥ /tʰaː/
Mama xnan /ʃnan/ jñaa /xɲaː/ indai /indai/ mama /mama/ nana /nana/ ina /ina/ ꯏꯃꯥ /ima/
Baba xtad /ʃtad/ bixhoze /biʃoze/ apai /apai/ tata /tata/ tata /tata/ apa /apa/ ꯏꯄꯥ /ipa/
Kula rau /ɾau/ ro /ɾo/ makai /makai/ /mɵ/ ñe /ɲe/ noyaki /nojaki/ ꯆꯥꯕ /tʃaːba/
Kunywa re /ɾe/ ge /ɡe/ ngirup /ŋirup/ ushi /uʃi/ theni /tʰeni/ noiri /noiɾi/ ꯊꯛꯄ /tʰakpa/
Ukurasa 1/3

Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.