ئۇيغۇر
Kiyugur cha Mashariki
Mongolic
Vyanzo: Janhunen 1989 (Mongolic Language Conspectus), Glottolog 4.8, Ethnologue 25. Msamiati wa Kiyugur cha Mashariki umetokana na maneno ya Kimongolia yenye asili moja ya kulinganisha na nyenzo chache zilizochapishwa. Ujasiri: WA WASTANI-CHINI. Unukuzi wa Kisirili unaakisi nyaraka za Kiyugur za enzi ya Kisovieti. Makadirio ya IPA yamejengwa juu ya orodha ya fonimu za Kimongolia. Mfumo asilia wa maandishi kihistoria ni Kimongolia (toleo la Kisirili); matumizi ya kisasa ni mchanganyiko. Inapendekezwa uthibitisho zaidi na wazungumzaji wa asili. Kitovu cha kijiografia: Kaunti Inayojitawala ya Sunan Yugur [Provisional - nyaraka chache; usomaji unasubiri uthibitisho wa mzungumzaji wa asili.]
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kiyugur cha Mashariki
Maji
ус
/us/
Moto
гал
/ɡal/
Jua
нар
/nar/
Mwezi
сар
/sar/
Mama
ээж
/eːʒ/
Baba
аава
/ɑːva/
Kula
идэхэ
/ɪdeχe/
Kunywa
ухаха
/uχaχa/
Upendo
хайрлаха
/χajrlaχa/
Moyo
зүрх
/zʏrχ/
Mti
мод
/mod/
Nyumba
гэр
/ɡer/
Mbwa
нохай
/noχaj/
Paka
мэшэ
/meʃe/
Mkono
гар
/ɡar/
Jicho
нүдэ
/nʏde/
Habari
сайнар уу
/sajnar uː/
Asante
баярлалаа
/bajarlalaː/
Moja
нэг
/neɡ/
Nzuri
сайн
/sajn/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Mongolic zinazohusiana
| Maana | Kiyugur cha Mashariki | Kimongolia | Kimongolia cha Kale | Kikalmyk | Kiburyat | Kimongoli cha kati | Mongghul |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | ус /us/ | ус /us/ | ᠤᠰᠤᠨ /usun/ | усн /usn/ | уһан /uhan/ | ᠤᠰᠤᠨ /usun/ | usu /usu/ |
| Moto | гал /ɡal/ | гал /ɡal/ | ᠭᠠᠯ /ɡal/ | гал /ɡal/ | гал /ɡal/ | ᠭᠠᠯ /ɣal/ | ghal /ʁal/ |
| Jua | нар /nar/ | нар /nar/ | ᠨᠠᠷᠠᠨ /naran/ | нарн /narn/ | наран /naran/ | ᠨᠠᠷᠠᠨ /naran/ | nara /nara/ |
| Mwezi | сар /sar/ | сар /sar/ | ᠰᠠᠷᠠ /sara/ | сар /sar/ | һара /hara/ | ᠰᠠᠷᠠ /sara/ | sara /sara/ |
| Mama | ээж /eːʒ/ | ээж /eːdʒ/ | ᠡᠬᠡ /eke/ | ээҗ /eːdʒ/ | эхэ /exe/ | ᠡᠭᠡ /eke/ | ana /ana/ |
| Baba | аава /ɑːva/ | аав /aːw/ | ᠡᠴᠢᠭᠡ /etʃiɡe/ | аав /aːv/ | эсэгэ /eseɡe/ | ᠡᠴᠢᠭᠡ /etʃiɡe/ | ada /ada/ |
| Kula | идэхэ /ɪdeχe/ | идэх /idex/ | ᠢᠳᠡ- /ide-/ | иде /ide/ | эдеэлхэ /edeːlxe/ | ᠢᠳᠡ /ide/ | idi- /idi/ |
| Kunywa | ухаха /uχaχa/ | уух /uːx/ | ᠤᠭᠤ- /uɣu-/ | уу /uː/ | ууха /uːxa/ | ᠤᠭᠤ /uɣu/ | uu- /uː/ |
| Upendo | хайрлаха /χajrlaχa/ | хайр /xajr/ | ᠬᠠᠶᠢᠷᠠ /xajira/ | дурлх /durlx/ | дуран /duran/ | ᠳᠤᠷᠠ /dura/ | durala- /durala/ |
| Moyo | зүрх /zʏrχ/ | зүрх /dzyrx/ | ᠵᠢᠷᠦᠬᠡ /dʒirüke/ | зүркн /zyrˈkən/ | зүрхэн /zyrxen/ | ᠵᠢᠷᠦᠭᠡ /dʒiryke/ | jürige /dʒyriɡe/ |
| Mti | мод /mod/ | мод /mod/ | ᠮᠣᠳᠤ /modu/ | модн /moˈdn̩/ | модон /modon/ | ᠮᠣᠳᠤᠨ /modun/ | modu /modu/ |
| Nyumba | гэр /ɡer/ | гэр /ɡer/ | ᠭᠡᠷ /ɡer/ | гер /ɡer/ | гэр /ɡer/ | ᠭᠡᠷ /ɡer/ | ger /ɡer/ |
| Mbwa | нохай /noχaj/ | нохой /nɔxɔj/ | ᠨᠣᠬᠠᠢ /noxai/ | ноха /noxa/ | нохой /noxoj/ | ᠨᠣᠬᠠᠢ /noqai/ | noghui /noʁui/ |
| Paka | мэшэ /meʃe/ | муур /muːr/ | ᠮᠠᠭᠣ /maɣu/ | миис /miːs/ | миисгэй /miːsɡej/ | ᠮᠢᠭᠤᠢ /miɣui/ | mau /mau/ |
| Mkono | гар /ɡar/ | гар /ɡar/ | ᠭᠠᠷ /ɡar/ | һар /ɣar/ | гар /ɡar/ | ᠭᠠᠷ /ɣar/ | ghar /ʁar/ |
| Jicho | нүдэ /nʏde/ | нүд /nyd/ | ᠨᠢᠳᠦ /nidü/ | нүдн /nyˈdn̩/ | нюдэн /nʲuden/ | ᠨᠢᠳᠦᠨ /nidyn/ | nidu /nidu/ |
| Habari | сайнар уу /sajnar uː/ | сайн уу /sajn uː/ | ᠰᠠᠶᠢᠨ ᠤᠤ /sajin uu/ | менд /mend/ | сайн байна /sajn bajna/ | ᠠᠮᠤᠷ /amur/ | amur sain /amur sain/ |
| Asante | баярлалаа /bajarlalaː/ | баярлалаа /bajarlalaː/ | ᠪᠠᠶᠠᠷᠯᠠᠯᠠ /bajarlala/ | ханҗанав /xandʒanav/ | баярлаа /bajarlaː/ | ᠪᠠᠶᠠᠷᠯᠠᠪᠠ /bajarlaba/ | bayarla- /bajarla/ |
| Moja | нэг /neɡ/ | нэг /neɡ/ | ᠨᠢᠭᠡᠨ /niɡen/ | негн /neɡn/ | нэгэн /neɡen/ | ᠨᠢᠭᠡᠨ /niɡen/ | nige /niɡe/ |
| Nzuri | сайн /sajn/ | сайн /sajn/ | ᠰᠠᠶᠢᠨ /sajin/ | сән /sæn/ | һайн /hajn/ | ᠰᠠᠶᠢᠨ /sain/ | sain /sain/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.