Santa
Lugha ya Dongxiang
Mongolic
Vyanzo vya utafiti: manukuu ya kiisimu kutoka ABVD (Austronesian Basic Vocabulary Database); makala za Wikipedia kuhusu lugha ya Santa/Dongxiang; nyaraka za Omniglot za mfumo wa uandishi; uainishaji wa kiisimu wa Glottolog 5.2; hifadhidata ya leksimu za Dongxiang ya Wiktionary. Idadi ya wazungumzaji hutofautiana baina ya vyanzo (200,000-300,000). Lugha imeainishwa kuwa Hatarini/Iliyo Hatarini kulingana na UNESCO. Baadhi ya vipengele vya msamiati vimewekewa alama ya uhakika wa chini kutokana na uhaba wa hifadhidata za kileksika za kina zinazopatikana hadharani - data imetokana [Ya muda - nyaraka chache; usomaji unasubiri uthibitisho wa mzungumzaji wa asili.]
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Lugha ya Dongxiang
Maji
usu
/usu/
Moto
qan
/qɑn/
Jua
naran
/nɑrən/
Mwezi
sara
/sɑrə/
Mama
ana
/ɑnə/
Baba
ebuge
/ɛbuɡɛ/
Kula
ijie-
/iʥiə/
Kunywa
otsu-
/otʂɯ/
Upendo
khotula-
/xoːtulə/
Moyo
selme
/sɛlmɛ/
Mti
mutun
/mutun/
Nyumba
ger
/ɡɛr/
Mbwa
noghoi
/noɣəi/
Paka
bisalai
/biːsəlai/
Mkono
qa
/qɑ/
Jicho
udun
/udun/
Habari
sain baina
/sain bainə/
Asante
baiarla
/bɑjɑrlə/
Moja
nie
/niə/
Nzuri
sain
/sain/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Mongolic zinazohusiana
| Maana | Lugha ya Dongxiang | Kimongolia (Mongolia ya Ndani) | Mongghul | Lugha ya Kiburyati | Kimongoli cha kati | Kimongolia cha Kale | Lugha ya Monguor |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | usu /usu/ | ᠤᠰᠤ /usu/ | usu /usu/ | ус /us/ | ᠤᠰᠤᠨ /usun/ | ᠤᠰᠤᠨ /usun/ | us /ʊs/ |
| Moto | qan /qɑn/ | ᠭᠠᠯ /ɡɑl/ | ghal /ʁal/ | гал /ɡɑl/ | ᠭᠠᠯ /ɣal/ | ᠭᠠᠯ /ɡal/ | gal /ɡɑl/ |
| Jua | naran /nɑrən/ | ᠨᠠᠷᠠ /nɑrɑ/ | nara /nara/ | нара /nɑrɑ/ | ᠨᠠᠷᠠᠨ /naran/ | ᠨᠠᠷᠠᠨ /naran/ | naran /ˈnɑrɑn/ |
| Mwezi | sara /sɑrə/ | ᠰᠠᠷᠠ /sɑrɑ/ | sara /sara/ | һара /hɑrɑ/ | ᠰᠠᠷᠠ /sara/ | ᠰᠠᠷᠠ /sara/ | sar /sɑr/ |
| Mama | ana /ɑnə/ | ᠡᠬᠡ /eχe/ | ana /ana/ | эжэ /edʒə/ | ᠡᠭᠡ /eke/ | ᠡᠬᠡ /eke/ | eej /ˈeːʒ/ |
| Baba | ebuge /ɛbuɡɛ/ | ᠠᠪᠤ /ɑβu/ | ada /ada/ | аба /ɑbɑ/ | ᠡᠴᠢᠭᠡ /etʃiɡe/ | ᠡᠴᠢᠭᠡ /etʃiɡe/ | aav /ˈaːv/ |
| Kula | ijie- /iʥiə/ | ᠢᠳᠡᠬᠦ /ideχʉ/ | idi- /idi/ | идэхэ /ideχe/ | ᠢᠳᠡ /ide/ | ᠢᠳᠡ- /ide-/ | ide /ˈide/ |
| Kunywa | otsu- /otʂɯ/ | ᠤᠤᠬᠤ /uːχu/ | uu- /uː/ | уух /uːx/ | ᠤᠭᠤ /uɣu/ | ᠤᠭᠤ- /uɣu-/ | unu /ˈunu/ |
| Upendo | khotula- /xoːtulə/ | ᠬᠠᠢᠷᠠ /χɑir/ | durala- /durala/ | дура /durɑ/ | ᠳᠤᠷᠠ /dura/ | ᠬᠠᠶᠢᠷᠠ /xajira/ | khairakh /xaɪˈrɑx/ |
| Moyo | selme /sɛlmɛ/ | ᠵᠢᠷᠦᠬᠡ /dʒirʉχe/ | jürige /dʒyriɡe/ | хүрэг /xʉrəɡ/ | ᠵᠢᠷᠦᠭᠡ /dʒiryke/ | ᠵᠢᠷᠦᠬᠡ /dʒirüke/ | zürkh /ˈzʏrkx/ |
| Mti | mutun /mutun/ | ᠮᠣᠳᠤ /mɔdu/ | modu /modu/ | модон /mɔdɔn/ | ᠮᠣᠳᠤᠨ /modun/ | ᠮᠣᠳᠤ /modu/ | mod /mɔd/ |
| Nyumba | ger /ɡɛr/ | ᠭᠡᠷ /ɡer/ | ger /ɡer/ | байшаан /bɑjʃɑːn/ | ᠭᠡᠷ /ɡer/ | ᠭᠡᠷ /ɡer/ | ger /ɡer/ |
| Mbwa | noghoi /noɣəi/ | ᠨᠣᠬᠠᠢ /nɔχɑi/ | noghui /noʁui/ | нохой /nɔxɔj/ | ᠨᠣᠬᠠᠢ /noqai/ | ᠨᠣᠬᠠᠢ /noxai/ | noxoi /ˈnɔxɔɪ/ |
| Paka | bisalai /biːsəlai/ | ᠮᠤᠤᠷ /muːr/ | mau /mau/ | урхай /ʊrxɑj/ | ᠮᠢᠭᠤᠢ /miɣui/ | ᠮᠠᠭᠣ /maɣu/ | mulagsai /mulɑɡˈsaɪ/ |
| Mkono | qa /qɑ/ | ᠭᠠᠷ /ɡɑr/ | ghar /ʁar/ | гараа /ɡɑrɑː/ | ᠭᠠᠷ /ɣar/ | ᠭᠠᠷ /ɡar/ | gar /ɡɑr/ |
| Jicho | udun /udun/ | ᠨᠢᠳᠦ /nidʉ/ | nidu /nidu/ | сэргэ /sərɡə/ | ᠨᠢᠳᠦᠨ /nidyn/ | ᠨᠢᠳᠦ /nidü/ | nüd /ˈnʏd/ |
| Habari | sain baina /sain bainə/ | ᠰᠠᠢᠨ ᠪᠠᠢᠨᠠ /sɑin bɑinɑ/ | amur sain /amur sain/ | сайн байна /sɑjn bɑjnɑ/ | ᠠᠮᠤᠷ /amur/ | ᠰᠠᠶᠢᠨ ᠤᠤ /sajin uu/ | sain bain uu /saɪn baɪn uː/ |
| Asante | baiarla /bɑjɑrlə/ | ᠪᠠᠶᠠᠷᠯᠠᠯᠠ /bɑjɑrlɑlɑ/ | bayarla- /bajarla/ | баярлалаа /bɑjɑrɬɑɬɑː/ | ᠪᠠᠶᠠᠷᠯᠠᠪᠠ /bajarlaba/ | ᠪᠠᠶᠠᠷᠯᠠᠯᠠ /bajarlala/ | bayarlaa /bɑjɑrˈlaː/ |
| Moja | nie /niə/ | ᠨᠢᠭᠡ /niɡe/ | nige /niɡe/ | нэгэн /neɡen/ | ᠨᠢᠭᠡᠨ /niɡen/ | ᠨᠢᠭᠡᠨ /niɡen/ | nige /ˈniɡe/ |
| Nzuri | sain /sain/ | ᠰᠠᠢᠨ /sɑin/ | sain /sain/ | сайн /sɑjn/ | ᠰᠠᠶᠢᠨ /sain/ | ᠰᠠᠶᠢᠨ /sajin/ | sain /ˈsaɪn/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.