Хальмг келн
Kikalmyk
Mongolic (Western, Oirat-Kalmyk)
Kikalmyk ni lugha pekee ya Kimongoli barani Ulaya; Wakalmyk ni wazao wa sehemu ya Waoirat waliohamia eneo la chini la Volga katika karne ya 17. Mwaka 1648 Zaya Pandita aliunda "Hati Wazi (Todo Bichig)"; Kikalmyk cha kisasa hutumia hati ya Kisirili ikiwa na herufi za ziada һ ң ө ү.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kikalmyk
Maji
усн
/usn/
Moto
гал
/ɡal/
Jua
нарн
/narn/
Mwezi
сар
/sar/
Mama
ээҗ
/eːdʒ/
Baba
аав
/aːv/
Kula
иде
/ide/
Kunywa
уу
/uː/
Upendo
дурлх
/durlx/
Moyo
зүркн
/zyrˈkən/
Mti
модн
/moˈdn̩/
Nyumba
гер
/ɡer/
Mbwa
ноха
/noxa/
Paka
миис
/miːs/
Mkono
һар
/ɣar/
Jicho
нүдн
/nyˈdn̩/
Habari
менд
/mend/
Asante
ханҗанав
/xandʒanav/
Moja
негн
/neɡn/
Nzuri
сән
/sæn/
Vyanzo
- Ethnologue: xal
- Bläsing (2003) Kalmuck (in Janhunen, The Mongolic Languages)
- UNESCO Atlas of the World's Languages in Danger
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Mongolic (Western, Oirat-Kalmyk) zinazohusiana
| Maana | Kikalmyk | Kimongolia | Kimongoli cha kati | Kiburyat | Mongghul | Kimongolia cha Kale | Kimongolia (Mongolia ya Ndani) |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | усн /usn/ | ус /us/ | ᠤᠰᠤᠨ /usun/ | уһан /uhan/ | usu /usu/ | ᠤᠰᠤᠨ /usun/ | ᠤᠰᠤ /usu/ |
| Moto | гал /ɡal/ | гал /ɡal/ | ᠭᠠᠯ /ɣal/ | гал /ɡal/ | ghal /ʁal/ | ᠭᠠᠯ /ɡal/ | ᠭᠠᠯ /ɡɑl/ |
| Jua | нарн /narn/ | нар /nar/ | ᠨᠠᠷᠠᠨ /naran/ | наран /naran/ | nara /nara/ | ᠨᠠᠷᠠᠨ /naran/ | ᠨᠠᠷᠠ /nɑrɑ/ |
| Mwezi | сар /sar/ | сар /sar/ | ᠰᠠᠷᠠ /sara/ | һара /hara/ | sara /sara/ | ᠰᠠᠷᠠ /sara/ | ᠰᠠᠷᠠ /sɑrɑ/ |
| Mama | ээҗ /eːdʒ/ | ээж /eːdʒ/ | ᠡᠭᠡ /eke/ | эхэ /exe/ | ana /ana/ | ᠡᠬᠡ /eke/ | ᠡᠬᠡ /eχe/ |
| Baba | аав /aːv/ | аав /aːw/ | ᠡᠴᠢᠭᠡ /etʃiɡe/ | эсэгэ /eseɡe/ | ada /ada/ | ᠡᠴᠢᠭᠡ /et͡ʃiɡe/ | ᠠᠪᠤ /ɑβu/ |
| Kula | иде /ide/ | идэх /idex/ | ᠢᠳᠡ /ide/ | эдеэлхэ /edeːlxe/ | idi- /idi/ | ᠢᠳᠡ- /ide-/ | ᠢᠳᠡᠬᠦ /ideχʉ/ |
| Kunywa | уу /uː/ | уух /uːx/ | ᠤᠭᠤ /uɣu/ | ууха /uːxa/ | uu- /uː/ | ᠤᠭᠤ- /uɣu-/ | ᠤᠤᠬᠤ /uːχu/ |
| Upendo | дурлх /durlx/ | хайр /xajr/ | ᠳᠤᠷᠠ /dura/ | дуран /duran/ | durala- /durala/ | ᠬᠠᠶᠢᠷᠠ /xajira/ | ᠬᠠᠢᠷᠠ /χɑir/ |
| Moyo | зүркн /zyrˈkən/ | зүрх /dzyrx/ | ᠵᠢᠷᠦᠭᠡ /dʒiryke/ | зүрхэн /zyrxen/ | jürige /dʒyriɡe/ | ᠵᠢᠷᠦᠬᠡ /d͡ʒirüke/ | ᠵᠢᠷᠦᠬᠡ /dʒirʉχe/ |
| Mti | модн /moˈdn̩/ | мод /mod/ | ᠮᠣᠳᠤᠨ /modun/ | модон /modon/ | modu /modu/ | ᠮᠣᠳᠤ /modu/ | ᠮᠣᠳᠤ /mɔdu/ |
| Nyumba | гер /ɡer/ | гэр /ɡer/ | ᠭᠡᠷ /ɡer/ | гэр /ɡer/ | ger /ɡer/ | ᠭᠡᠷ /ɡer/ | ᠭᠡᠷ /ɡer/ |
| Mbwa | ноха /noxa/ | нохой /nɔxɔj/ | ᠨᠣᠬᠠᠢ /noqai/ | нохой /noxoj/ | noghui /noʁui/ | ᠨᠣᠬᠠᠢ /noxai/ | ᠨᠣᠬᠠᠢ /nɔχɑi/ |
| Paka | миис /miːs/ | муур /muːr/ | ᠮᠢᠭᠤᠢ /miɣui/ | миисгэй /miːsɡej/ | mau /mau/ | ᠮᠠᠭᠣ /maɣu/ | ᠮᠤᠤᠷ /muːr/ |
| Mkono | һар /ɣar/ | гар /ɡar/ | ᠭᠠᠷ /ɣar/ | гар /ɡar/ | ghar /ʁar/ | ᠭᠠᠷ /ɡar/ | ᠭᠠᠷ /ɡɑr/ |
| Jicho | нүдн /nyˈdn̩/ | нүд /nyd/ | ᠨᠢᠳᠦᠨ /nidyn/ | нюдэн /ɲuden/ | nidu /nidu/ | ᠨᠢᠳᠦ /nidü/ | ᠨᠢᠳᠦ /nidʉ/ |
| Habari | менд /mend/ | сайн уу /sajn uː/ | ᠠᠮᠤᠷ /amur/ | сайн байна /sajn bajna/ | amur sain /amur sain/ | ᠰᠠᠶᠢᠨ ᠤᠤ /sajin uu/ | ᠰᠠᠢᠨ ᠪᠠᠢᠨᠠ /sɑin bɑinɑ/ |
| Asante | ханҗанав /xandʒanav/ | баярлалаа /bajarlalaː/ | ᠪᠠᠶᠠᠷᠯᠠᠪᠠ /bajarlaba/ | баярлаа /bajarlaː/ | bayarla- /bajarla/ | ᠪᠠᠶᠠᠷᠯᠠᠯᠠ /bajarlala/ | ᠪᠠᠶᠠᠷᠯᠠᠯᠠ /bɑjɑrlɑlɑ/ |
| Moja | негн /neɡn/ | нэг /neɡ/ | ᠨᠢᠭᠡᠨ /niɡen/ | нэгэн /neɡen/ | nige /niɡe/ | ᠨᠢᠭᠡᠨ /niɡen/ | ᠨᠢᠭᠡ /niɡe/ |
| Nzuri | сән /sæn/ | сайн /sajn/ | ᠰᠠᠶᠢᠨ /sain/ | һайн /hajn/ | sain /sain/ | ᠰᠠᠶᠢᠨ /sajin/ | ᠰᠠᠢᠨ /sɑin/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.