मुण्डारी
Kimundari
Kiaustroasia (Munda)
Kimundari ni lugha ya pili kwa ukubwa katika tawi la Munda baada ya Kisantali, na ni lugha ya watu wa Munda katika nyanda za juu za Chota Nagpur. Jina la tawi la "Munda" katika familia ya Austroasiatic limetokana na watu hawa.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kimundari
Maji
daa
/daː/
Moto
sengel
/seŋɡel/
Jua
singi
/siŋɡi/
Mwezi
chando
/tʃando/
Nyota
ipil
/ipil/
Mama
ayo
/ajo/
Baba
apu
/apu/
Mimi
aiñ
/aiɲ/
Wewe
am
/am/
Jina
nutum
/nutum/
Jicho
med
/med/
Mkono
ti
/ti/
Moyo
jiu
/dʒiu/
Upendo
dularaa
/dularaː/
Mti
daru
/daru/
Nyumba
oraa
/oraː/
Mbwa
seta
/seta/
Paka
pusi
/pusi/
Kula
jom
/dʒom/
Kunywa
nu
/nu/
Moja
mid
/mid/
Mbili
baria
/baria/
Habari
johar
/dʒohar/
Asante
dhonyobad
/dʱoɲobad/
Nzuri
bes
/bes/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Austroasiatic (Munda) zinazohusiana
| Maana | Kimundari | Kiho | Kisantali | Lugha ya Sora | Kibodo | Kihindi cha Fiji | Kibatak cha Simalungun |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | daa /daː/ | daa /daː/ | ᱫᱟᱜ /daʔ/ | daŋa /daŋa/ | दै /dai/ | paani /paːni/ | bah /bah/ |
| Moto | sengel /seŋɡel/ | sengel /seŋɡel/ | ᱥᱮᱝᱜᱮᱞ /seŋɡel/ | tin /tin/ | वाथार /watʰaɾ/ | aagi /aːɡi/ | apuy /apuj/ |
| Jua | singi /siŋɡi/ | singi /siŋɡi/ | ᱥᱤᱸᱜᱤ /siŋɡi/ | dag /dag/ | सान /san/ | suraj /suːrədʒ/ | mata ni ari /mata ni ari/ |
| Mwezi | chando /tʃando/ | chando /tʃando/ | ᱪᱟᱸᱫᱳ /tʃãndo/ | dian /dian/ | ओखाफोर /okʰapʰoɾ/ | chaand /tʃãːd/ | bulan /bulan/ |
| Nyota | ipil /ipil/ | ipil /ipil/ | ᱤᱯᱤᱞ /ipil/ | tərɖaŋ /tərɖaŋ/ | हाथोरखि /hatʰorkʰi/ | taaraa /taːraː/ | bintang /bintaŋ/ |
| Mama | ayo /ajo/ | ayu /aju/ | ᱟᱭᱳ /ajo/ | ayo /ajo/ | आय /aj/ | amma /əmːaː/ | inang /inaŋ/ |
| Baba | apu /apu/ | apu /apu/ | ᱟᱯᱟᱹ /apə/ | aba /aba/ | आफा /apʰa/ | baap /baːp/ | bapa /bapa/ |
| Mimi | aiñ /aiɲ/ | aiñ /aiɲ/ | ᱤᱧ /iɲ/ | ɲen /ɲɛn/ | आं /aŋ/ | ham /ɦəm/ | ahu /ahu/ |
| Wewe | am /am/ | am /am/ | ᱟᱢ /am/ | am /am/ | नों /nɯŋ/ | tum /tʊm/ | ho /ho/ |
| Jina | nutum /nutum/ | nutum /nutum/ | ᱧᱩᱛᱩᱢ /ɲutum/ | ɲum /ɲum/ | मुं /muŋ/ | naam /naːm/ | goran /goran/ |
| Jicho | med /med/ | med /med/ | ᱢᱮᱫ /met/ | siʔi /siʔi/ | मेगन /meɡon/ | aankhi /ãːkʰi/ | mata /mata/ |
| Mkono | ti /ti/ | ti /ti/ | ᱛᱤ /tiː/ | si /si/ | आखाइ /akʰai/ | haath /haːtʰ/ | tangan /taŋan/ |
| Moyo | jiu /dʒiu/ | jiu /dʒiu/ | ᱢᱳᱱ /mon/ | suʔun /suʔun/ | फिथा /pʰitʰa/ | dil /dɪl/ | uhur /uhur/ |
| Upendo | dularaa /dularaː/ | dulaiya /dulaija/ | ᱫᱩᱞᱟᱲᱤ /dulaɽi/ | adi /adi/ | अननाय /onːai/ | pyaar /pjaːr/ | holong /holoŋ/ |
| Mti | daru /daru/ | daru /daru/ | ᱫᱟᱨᱮ /dare/ | dar /dar/ | बिजि /bidʒi/ | perr /peɽ/ | hayu /haju/ |
| Nyumba | oraa /oraː/ | oraa /oraː/ | ᱳᱲᱟᱜ /oɽaːk/ | suʔuŋ /suʔuŋ/ | नो /no/ | ghar /ɡʱər/ | rumah /rumah/ |
| Mbwa | seta /seta/ | seta /seta/ | ᱥᱮᱛᱟ /seta/ | sua /sua/ | सैमा /saima/ | kutta /kʊtːaː/ | baliang /baliaŋ/ |
| Paka | pusi /pusi/ | pusi /pusi/ | ᱯᱩᱥᱤ /pusi/ | biri /biri/ | मौजि /maudʒi/ | pusi /pusi/ | huting /hutiŋ/ |
| Kula | jom /dʒom/ | jom /dʒom/ | ᱡᱳᱢ /dʒom/ | kay /kaj/ | जा /dʒa/ | khao /kʰaːo/ | mangan /maŋan/ |
| Kunywa | nu /nu/ | nu /nu/ | ᱧᱩ /ɲu/ | pim /pim/ | लोङ /loŋ/ | pio /pio/ | minum /minum/ |
| Moja | mid /mid/ | miyad /mijad/ | ᱢᱤᱫ /mit/ | aboy /aboj/ | से /se/ | ek /ek/ | sada /sada/ |
| Mbili | baria /baria/ | bariya /barija/ | ᱵᱟᱨ /bar/ | baguu /baɡu/ | नै /nɯi/ | dui /dʊi/ | dua /dua/ |
| Habari | johar /dʒohar/ | johar /dʒohar/ | ᱡᱳᱦᱟᱨ /dʒohar/ | limtam /limtam/ | खुलुमबाय /kʰulumbai/ | namaste /nəməste/ | horas /horas/ |
| Asante | dhonyobad /dʱoɲobad/ | dhanybad /dʱanjbad/ | ᱫᱷᱚᱱᱭᱚᱵᱟᱫ /dʱonjobad/ | surai /surai/ | साबार /sabaɾ/ | dhanbaad /dʱənbaːd/ | diatebei /diatebei/ |
| Nzuri | bes /bes/ | bugin /buɡin/ | ᱵᱮᱥ /bes/ | mando /mando/ | मोजां /modʒaŋ/ | achchha /ətʃtʃʰaː/ | dear /dear/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.