बर'
Kibodo
Kichina-Kitibeti (Tibeto-Burman, Bodo-Garo)
Kibodo ni lugha kuu ya Kitibeto-Burman katika kaskazini-mashariki mwa India na imo katika Ratiba ya 8 ya Katiba ya India. Hutumia hati ya Kidevanagari iliyobadilishwa mahususi, na hutumika kama lugha ya kufundishia katika shule nyingi za Bodoland.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kibodo
Maji
दै
/dai/
Moto
वाथार
/watʰaɾ/
Jua
सान
/san/
Mwezi
ओखाफोर
/okʰapʰoɾ/
Nyota
हाथोरखि
/hatʰorkʰi/
Mama
आय
/aj/
Baba
आफा
/apʰa/
Mimi
आं
/aŋ/
Wewe
नों
/nɯŋ/
Jina
मुं
/muŋ/
Jicho
मेगन
/meɡon/
Mkono
आखाइ
/akʰai/
Moyo
फिथा
/pʰitʰa/
Upendo
अननाय
/onːai/
Mti
बिजि
/bidʒi/
Nyumba
नो
/no/
Mbwa
सैमा
/saima/
Paka
मौजि
/maudʒi/
Kula
जा
/dʒa/
Kunywa
लोङ
/loŋ/
Moja
से
/se/
Mbili
नै
/nɯi/
Habari
खुलुमबाय
/kʰulumbai/
Asante
साबार
/sabaɾ/
Nzuri
मोजां
/modʒaŋ/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Sino-Tibetan (Tibeto-Burman, Bodo-Garo) zinazohusiana
| Maana | Kibodo | Kigaro | Kimeitei | Kiho | Kimundari | Kibalti | Kisherpa |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | दै /dai/ | chi· /tʃi/ | ꯏꯁꯤꯡ /isiŋ/ | daa /daː/ | daa /daː/ | ཆུ /tɕʰu/ | ཆུ /tɕʰu/ |
| Moto | वाथार /watʰaɾ/ | wa·al /waal/ | ꯃꯩ /mei/ | sengel /seŋɡel/ | sengel /seŋɡel/ | མེ /me/ | མེ /me/ |
| Jua | सान /san/ | sal /sal/ | ꯅꯨꯃꯤꯠ /numit/ | singi /siŋɡi/ | singi /siŋɡi/ | ཉི་མ /ɲima/ | ཉི་མ /ɲima/ |
| Mwezi | ओखाफोर /okʰapʰoɾ/ | ja·tong /dʒatoŋ/ | ꯊꯥ /tʰaː/ | chando /tʃando/ | chando /tʃando/ | ཟླ་བ /dawa/ | ཟླ་བ /dawa/ |
| Nyota | हाथोरखि /hatʰorkʰi/ | a·ski /aʔski/ | ꯊꯋꯥꯟꯃꯤꯆꯥꯛ /tʰawanmitɕak/ | ipil /ipil/ | ipil /ipil/ | སྐར་མ /skarma/ | སྐར་མ /karma/ |
| Mama | आय /aj/ | ama /ama/ | ꯏꯃꯥ /ima/ | ayu /aju/ | ayo /ajo/ | ཨ་མ /ama/ | ཨ་མ /ama/ |
| Baba | आफा /apʰa/ | apa /apa/ | ꯏꯄꯥ /ipa/ | apu /apu/ | apu /apu/ | ཨ་ཕ /apʰa/ | ཨ་པ /apa/ |
| Mimi | आं /aŋ/ | anga /aŋa/ | ꯑꯩ /əi/ | aiñ /aiɲ/ | aiñ /aiɲ/ | ང /ŋa/ | ང /ŋa/ |
| Wewe | नों /nɯŋ/ | nang'a /naŋʔa/ | ꯅꯪ /naŋ/ | am /am/ | am /am/ | ཁྱང /kʰjaŋ/ | ཁྱེད་རང /kʰeraŋ/ |
| Jina | मुं /muŋ/ | bimung /bimuŋ/ | ꯃꯤꯡ /miŋ/ | nutum /nutum/ | nutum /nutum/ | མིང /miŋ/ | མིང /miŋ/ |
| Jicho | मेगन /meɡon/ | mikron /mikron/ | ꯃꯤꯠ /mit/ | med /med/ | med /med/ | མིག /mik/ | མིག /mik/ |
| Mkono | आखाइ /akʰai/ | jak /dʒak/ | ꯈꯨꯠ /kʰut/ | ti /ti/ | ti /ti/ | ལག་པ /lakpa/ | ལག་པ /lakpa/ |
| Moyo | फिथा /pʰitʰa/ | ja·rik /dʒarik/ | ꯊꯃꯣꯏ /tʰamoi/ | jiu /dʒiu/ | jiu /dʒiu/ | སྙིང /ɲiŋ/ | སྙིང /ɲiŋ/ |
| Upendo | अननाय /onːai/ | ka·sa /kasa/ | ꯅꯨꯡꯁꯤꯕ /nuŋsiba/ | dulaiya /dulaija/ | dularaa /dularaː/ | དགའ་བ /ɡaba/ | བློ་ཆོ /lotɕʰo/ |
| Mti | बिजि /bidʒi/ | bol /bol/ | ꯐꯨꯂꯥꯡ /pʰulaŋ/ | daru /daru/ | daru /daru/ | ཤིང /ɕiŋ/ | སྡོང་པོ /dompo/ |
| Nyumba | नो /no/ | nok /nok/ | ꯌꯨꯝ /jum/ | oraa /oraː/ | oraa /oraː/ | ཁང་པ /kʰaŋpa/ | ནང /naŋ/ |
| Mbwa | सैमा /saima/ | atcha /atʃa/ | ꯍꯨꯏ /hui/ | seta /seta/ | seta /seta/ | ཁྱི /kʰi/ | ཁྱི /kʰi/ |
| Paka | मौजि /maudʒi/ | menggo /meŋɡo/ | ꯍꯧꯗꯣꯡ /houdoŋ/ | pusi /pusi/ | pusi /pusi/ | བྱི་ལ /bjila/ | བྱི་ལ /bila/ |
| Kula | जा /dʒa/ | cha·a /tʃaa/ | ꯆꯥꯕ /tʃaːba/ | jom /dʒom/ | jom /dʒom/ | ཟ /za/ | ཟ /za/ |
| Kunywa | लोङ /loŋ/ | ring·a /riŋa/ | ꯊꯛꯄ /tʰakpa/ | nu /nu/ | nu /nu/ | ཐུང་ /tʰuŋ/ | འཐུང /tʰuŋ/ |
| Moja | से /se/ | sa /sa/ | ꯑꯃ /ama/ | miyad /mijad/ | mid /mid/ | གཅིག /tɕik/ | ཅིག /tɕik/ |
| Mbili | नै /nɯi/ | gni /ɡni/ | ꯑꯅꯤ /əni/ | bariya /barija/ | baria /baria/ | གཉིས /ɲis/ | གཉིས /ɲi/ |
| Habari | खुलुमबाय /kʰulumbai/ | namaste /namaste/ | ꯈꯨꯔꯨꯝꯖꯔꯤ /kʰuɾumdʒaɾi/ | johar /dʒohar/ | johar /dʒohar/ | ཨ་སི་ལམ /asilam/ | ཏ་ཤེས་ཏེ་ལེ /ʈʰaɕi tɕʰele/ |
| Asante | साबार /sabaɾ/ | mittela /mitːela/ | ꯊꯥꯒꯠꯆꯔꯤ /tʰaːɡattʃaɾi/ | dhanybad /dʱanjbad/ | dhonyobad /dʱoɲobad/ | བཀའ་དྲིན་ཆེ /kadrintɕʰe/ | ཐུགས་རྗེ་ཆེ /tʰuktɕetɕʰe/ |
| Nzuri | मोजां /modʒaŋ/ | nama /nama/ | ꯐꯕ /pʰaba/ | bugin /buɡin/ | bes /bes/ | ཡག་པོ /jakpo/ | ཡག་པོ /jakpo/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.