pa̠rauk
Kiparauk Wa
Kiaustroasia (Palaungic)
Parauk Wa (ISO 639-3: prk), pia huitwa Wa au Paraok, ni lugha ya Kiwai ya tawi la Kipalaungiki katika familia ya Kiaustroasia, inayozungumzwa na takribani watu 399,000–849,000 kaskazini-mashariki mwa Myanmar na katika Yunnan ya China iliyo jirani. Ndiyo aina ya Wa yenye wazungumzaji wengi zaidi na iliyosanifishwa kwa upana zaidi, pamoja na aina nyingine kama Awa na Vo. Mfumo wake wa sauti hutofautisha rejista wazi na yenye pumzi, una hazina kubwa ya konsonanti za mwanzo na mikusanyiko ya konsonanti, na vitenzi havibadilishwi; wakati, hali ya tendo, namna na ukanushi huonyeshwa hasa kwa chembe. Mipangilio ya VSO na SVO yote ni ya kawaida, na muundo wa taarifa huathiri uchaguzi wake. Parauk huandikwa kwa tahajia kadhaa zinazotegemea alfabeti ya Kilatini, zikiwemo zilizotokana na tafsiri za Biblia na mifumo ya baadaye ya Jimbo la Wa na China.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kiparauk Wa
Maji
tʃɔː
/tʃɔː/
Moto
miː
/miː/
Jua
waː
/waː/
Mwezi
lɔː
/lɔː/
Nyota
si-ngai
/sŋaɪ/
Mama
maː
/maː/
Baba
pʰaː
/pʰaː/
Mimi
ê
/ʔɤʔ/
Wewe
mêh
/mɤʔ/
Jina
yaom
/jɔm/
Jicho
miːn
/miːn/
Mkono
miːk
/miːk/
Moyo
sɛɛ
/sɛɛ/
Upendo
rəŋ
/rəŋ/
Mti
tʰɔː
/tʰɔː/
Nyumba
miː
/miː/
Mbwa
kʰɔː
/kʰɔː/
Paka
mɛː
/mɛː/
Kula
sɛː
/sɛː/
Kunywa
pə
/pə/
Moja
tʃit
/tʃit/
Mbili
rao
/ra̤ɯ/
Habari
sawʔdiː
/sawʔdiː/
Asante
tʰɔk
/tʰɔk/
Nzuri
jɔː
/jɔː/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Austroasiatic (Palaungic) zinazohusiana
| Maana | Kiparauk Wa | Kikhmu | Kichiang cha Kusini | Kithai cha Kale (Sukhothai) | Kiokinawa | Kilawa cha Mashariki | Kinorwe |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | tʃɔː /tʃɔː/ | ɔm /ʔɔm/ | tʃʰu /tʃʰu/ | น้ำ /naːm/ | 水 /midʑi/ | lo /lo/ | vann /vɑnː/ |
| Moto | miː /miː/ | ʔus /ʔus/ | miː /miː/ | ไฟ /faj/ | ふぃー /ɸiː/ | nem /nem/ | ild /ilː/ |
| Jua | waː /waː/ | maŋ /maŋ/ | ɲit /ɲit/ | ตะวัน /tawan/ | てぃーだ /tiːda/ | vüa /vɨa/ | sol /suːl/ |
| Mwezi | lɔː /lɔː/ | kee /keː/ | ʐwaː /ʐwaː/ | เดือน /dɯːan/ | 月 /tɕitɕi/ | mëi /məi/ | måne /moːnə/ |
| Nyota | si-ngai /sŋaɪ/ | sənʔaang /sənʔaːŋ/ | zgɿ /zɡɿ/ | ดาว /daːw/ | ふし /ɸuɕi/ | sngaɰ /sŋaɰ/ | stjerne /ˈʂæːɳə/ |
| Mama | maː /maː/ | mɔɔʔ /mɔːʔ/ | miː /miː/ | แม่ /mɛː/ | あんまー /ʔammaː/ | ame /ame/ | mor /muːr/ |
| Baba | pʰaː /pʰaː/ | ʔaaʔ /ʔaːʔ/ | pə /pə/ | พ่อ /pʰɔː/ | すー /suː/ | apa /apa/ | far /fɑːr/ |
| Mimi | ê /ʔɤʔ/ | oʔ /ʔoʔ/ | qa /qɑ/ | กู /kuː/ | わん /waɴ/ | ʔoʔ /ʔoʔ/ | jeg /jæɪ/ |
| Wewe | mêh /mɤʔ/ | meʔ /meʔ/ | ʔu /ʔũ/ | มึง /mɯŋ/ | やー /ʔjaː/ | maiʔ /maɪʔ/ | du /dʉː/ |
| Jina | yaom /jɔm/ | hmɔh /hmɔh/ | rmə /rmə/ | ชื่อ /tɕʰɯː/ | なー /naː/ | yum /jɔm/ | navn /nɑʋn/ |
| Jicho | miːn /miːn/ | ŋtaa /ŋtaː/ | mit /mit/ | ตา /taː/ | 目 /miː/ | mat /mat/ | øye /øjə/ |
| Mkono | miːk /miːk/ | tii /tiː/ | kʰaː /kʰaː/ | มือ /mɯː/ | 手 /tiː/ | miŋ /miŋ/ | hånd /hɔnː/ |
| Moyo | sɛɛ /sɛɛ/ | kruɛŋ /kruɛŋ/ | ɲit /ɲit/ | ใจ /tɕaj/ | 心 /kukuɾu/ | kavüa /kavɨa/ | hjerte /jæɾtə/ |
| Upendo | rəŋ /rəŋ/ | kɔɔh /kɔːh/ | pʰo /pʰo/ | รัก /rak/ | 情き /nasaki/ | kruŋ /kɾuŋ/ | kjærlighet /çæːɾliheːt/ |
| Mti | tʰɔː /tʰɔː/ | cmuul /tʃmuːl/ | tʃʰoː /tʃʰoː/ | ไม้ /maːj/ | 木 /kiː/ | ŋoŋ /ŋoŋ/ | tre /treː/ |
| Nyumba | miː /miː/ | kaaŋ /kaːŋ/ | kʰə /kʰə/ | เรือน /rɯːan/ | 家 /jaː/ | nyëa /ɲəa/ | hus /hʉːs/ |
| Mbwa | kʰɔː /kʰɔː/ | cɔ /tʃɔ/ | kʰwe /kʰwe/ | หมา /maː/ | 犬 /ʔiɴ/ | ke /ke/ | hund /hʉnː/ |
| Paka | mɛː /mɛː/ | meeo /meːo/ | maː /maː/ | แมว /mɛːw/ | まやー /majaː/ | mai /mai/ | katt /kɑtː/ |
| Kula | sɛː /sɛː/ | caa /tʃaː/ | tʃʰə /tʃʰə/ | กิน /kin/ | 食でぃ /kadi/ | ngui /ŋui/ | spise /spiːsə/ |
| Kunywa | pə /pə/ | ɲɔɔp /ɲɔːp/ | ʂu /ʂu/ | กิน /kin/ | 飲でぃ /nudi/ | ndüet /ndɨət/ | drikke /drɪkːə/ |
| Moja | tʃit /tʃit/ | muei /muei/ | tʃʰik /tʃʰik/ | หนึ่ง /nɯŋ/ | 一 /tiːtɕi/ | mvüa /mvɨa/ | en /eːn/ |
| Mbili | rao /ra̤ɯ/ | baar /baːr/ | ɣnə /ɣnə/ | สอง /sɔːŋ/ | たーち /taːtɕi/ | lʔua /lʔua/ | to /tuː/ |
| Habari | sawʔdiː /sawʔdiː/ | lɔh /lɔh/ | niə /niə/ | — /—/ | はいさい /haisai/ | lavüa /lavɨa/ | hei /hɛɪ/ |
| Asante | tʰɔk /tʰɔk/ | ɔrkun /ʔɔrkun/ | — /—/ | — /—/ | にふぇーでーびる /niɸeːdeːbiɾu/ | kop khun /kop kʰun/ | takk /tɑkː/ |
| Nzuri | jɔː /jɔː/ | gee /ɡeː/ | kʰo /kʰo/ | ดี /diː/ | ゆたさん /jutasaɴ/ | hua /hua/ | bra /brɑː/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.