Matses
Kimatsés
Panoan (Mayoruna)
Matsés (also Mayoruna) is a Panoan language of the Yaquerana basin on the Peru–Brazil frontier. It is celebrated typologically for one of the world’s most elaborate evidential systems: verbs obligatorily encode whether the source of information is direct, inferred, conjectured or reported, and further distinguish the time of the event from the time the speaker learned of it.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kimatsés
Maji
mapi
/maˈpi/
Moto
tsibo
/tsiˈbo/
Jua
šëdo
/ʂɨˈdo/
Mwezi
use
/uˈse/
Mama
ëna
/ɨˈna/
Baba
papa
/paˈpa/
Kula
pe-
/pe/
Kunywa
ak-
/ak/
Upendo
—
/—/
Moyo
šobi
/ʂoˈbi/
Mti
mado
/maˈdo/
Nyumba
šobo
/ʂoˈbo/
Mbwa
opa
/oˈpa/
Paka
—
/—/
Mkono
mëbi
/mɨˈbi/
Jicho
bëdi
/bɨˈdi/
Habari
—
/—/
Asante
—
/—/
Moja
pazë
/paˈzɨ/
Nzuri
—
/—/
Vyanzo
- Fleck, David W. (2003) A Grammar of Matses. PhD dissertation, Rice University.
- Fleck, David W. (2007) Evidentiality in Matses. In Aikhenvald & Dixon (eds.) Evidentiality. Oxford.
- Glottolog: Matses
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Panoan (Mayoruna) zinazohusiana
| Maana | Kimatsés | Kikavalan | Kibidayuh-Bukar | Kiandi | Kikulon-Pazeh | Kiwalmajarri | Kiyugh |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | mapi /maˈpi/ | zanum /zaˈnum/ | piin /piːn/ | лъен /ɬen/ | dalum /da.lum/ | ngapa /ˈŋapa/ | хур /xur/ |
| Moto | tsibo /tsiˈbo/ | ramax /raˈmax/ | apui /aˈpui/ | цӏай /tsʼaj/ | hapuy /ha.puj/ | warlu /ˈwaɭu/ | бок /bok/ |
| Jua | šëdo /ʂɨˈdo/ | siban /siˈban/ | biduh /biˈduh/ | миллӏи /milːi/ | rizax /ɾi.zax/ | ngalyarra /ŋaˈʎara/ | ыга /ɨɣa/ |
| Mwezi | use /uˈse/ | buran /buˈran/ | bulan /buˈlan/ | борцӏцӏо /bortsʼːo/ | ilas /i.las/ | pira /ˈpira/ | хып /xɨp/ |
| Mama | ëna /ɨˈna/ | tina /ˈtina/ | sindo /sinˈdoʔ/ | ила /ila/ | ina /i.na/ | ngamaji /ŋaˈmaɟi/ | ам /am/ |
| Baba | papa /paˈpa/ | tama /ˈtama/ | samah /saˈmah/ | има /ima/ | aba /a.ba/ | kirta /ˈkiɭa/ | оп /op/ |
| Kula | pe- /pe/ | quman /quˈman/ | kuman /kuˈman/ | икъвин /iqʷːin/ | mekan /mə.kan/ | nga- /ŋa/ | фен /fen/ |
| Kunywa | ak- /ak/ | mimum /miˈmum/ | ŋinum /ŋiˈnum/ | игьин /iɣin/ | mimaazip /mi.maː.zip/ | nga- /ŋa/ | эт /et/ |
| Upendo | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ |
| Moyo | šobi /ʂoˈbi/ | — /—/ | — /—/ | рокӏо /rokʼo/ | baga /ba.ɡa/ | kurturlu /kuɭˈtuɭu/ | кутʼ /kutʼ/ |
| Mti | mado /maˈdo/ | kasuy /kaˈsuj/ | kayuh /kaˈjuh/ | рикьва /riqʷːa/ | kahuy /ka.huj/ | watiya /waˈtija/ | ос /os/ |
| Nyumba | šobo /ʂoˈbo/ | lepaw /ləˈpaw/ | ramin /raˈmin/ | хъоро /qʼoro/ | xuma /xu.ma/ | ngurra /ˈŋura/ | хус /xus/ |
| Mbwa | opa /oˈpa/ | wasu /waˈsu/ | kaso /kaˈsoʔ/ | хвай /χʷaj/ | wazu /wa.zu/ | kunyarr /kuˈɲar/ | тʼип /tʼip/ |
| Paka | — /—/ | ngiyaw /ŋiˈjaw/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ |
| Mkono | mëbi /mɨˈbi/ | rima /riˈma/ | təŋən /tə̆ˈŋən/ | рекьа /rekʼa/ | rima /ɾi.ma/ | marnin /ˈmaɳin/ | хы /xɨ/ |
| Jicho | bëdi /bɨˈdi/ | mata /maˈta/ | baten /baˈten/ | гьаркӏо /haɾkʼo/ | daurik /da.u.ɾik/ | purlka /ˈpuɭka/ | ден /den/ |
| Habari | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ |
| Asante | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ |
| Moja | pazë /paˈzɨ/ | issa /ˈissa/ | isaʔ /iˈsaʔ/ | цеб /tseb/ | adang /a.daŋ/ | kanyjarra /kaɲˈɟara/ | хуса /xusa/ |
| Nzuri | — /—/ | — /—/ | biis /biːs/ | — /—/ | — /—/ | ngurnu /ˈŋuɳu/ | — /—/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.