Kuy
Kiaustroasia (lugha za Katu)
Kuy (ISO 639-3: kdt), ambalo pia huandikwa Kuay au Kui, ni lugha ya Kikatui ya Magharibi katika familia ya Kiaustroasia, inayozungumzwa na takribani watu 450,000–500,000 kaskazini-mashariki mwa Thailand, kaskazini mwa Kambodia na kusini mwa Laos. Huunda mfululizo wa lahaja unaojumuisha Kuuy, Kuay na aina kadhaa za maeneo, na wazungumzaji wengi hutumia pia Kithai, Kikhmeri au Kilao. Kuy kwa kawaida ina mpangilio wa SVO na mfumo mkubwa wa vokali unaotofautisha urefu pamoja na utoaji sauti uliokazwa na wazi dhidi ya ule legevu na wenye pumzi; tofauti hii ya rejista pia huathiri konsonanti na kidatu. Haina hati moja ya jadi, na huandikwa kulingana na eneo kwa hati ya Kithai, Kikhmeri, Kilao au tahajia za kijamii zinazotegemea alfabeti ya Kilatini, ambazo kanuni zake hutofautiana kwa nchi na lahaja.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kuy
Maji
ɗaːʔ
/ɗaʔ/
Moto
fəj
/fəj/
Jua
tʰaj
/tʰaj/
Mwezi
luəŋ
/luəŋ/
Nyota
simʔaang
/simʔaːŋ/
Mama
mə
/mə/
Baba
pə
/pə/
Mimi
aɲ
/ʔaɲ/
Wewe
may
/mɛː/
Jina
ngaan
/ŋaːn/
Jicho
mɜ̤t
/mɜt/
Mkono
təy
/təj/
Moyo
chlaj
/tʂlaj/
Upendo
phɯ
/pʰɯ/
Mti
ʔəŋ
/ʔəŋ/
Nyumba
pno
/pno/
Mbwa
sŋaːʔ
/ŋaʔ/
Paka
chhlɔːk
/tʂɔk/
Kula
sap
/sap/
Kunywa
suəm
/suəm/
Moja
mṳːy
/muj/
Mbili
bar
/ɓaːr/
Habari
sabaaj
/sabaːj/
Asante
khɔp
/kʰɔp/
Nzuri
ɟɔ
/dʑɔ/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Austroasiatic (Katuic) zinazohusiana
| Maana | Kuy | Kimon | Kibahnar | Kikhmer cha Kaskazini | Kimuong | Kimon cha Kale | Lugha ya Situ rGyalrong |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | ɗaːʔ /ɗaʔ/ | ဍာ် /ɗaʔ/ | dak /dak/ | ទឹក /tək/ | đác /ɗaːk/ | ဍာက် /ɗaːk/ | tʃʰu /tʃʰu/ |
| Moto | fəj /fəj/ | ပၟတ် /pəmɔʔ/ | unh /uɲ/ | ភ្លើង /pʰlɤːŋ/ | lửa /lɨə/ | ပ်ၟ /pmaʔ/ | mə /mə/ |
| Jua | tʰaj /tʰaj/ | တ္ၚဲ /tŋoa/ | mat trơ /mat trə/ | ថ្ងៃ /tŋai/ | mặt côi /mət koːi/ | တ္ၚဲ /tŋai/ | niʂ /niʂ/ |
| Mwezi | luəŋ /luəŋ/ | ဂိတု /kətoa/ | khe /kʰe/ | ខែ /kʰae/ | rằng /raŋ/ | ဂျိုၚ် /klɔŋ/ | zla /zlɑ/ |
| Nyota | simʔaang /simʔaːŋ/ | ဟတဴ /hətɒ/ | hmang /hmaːŋ/ | ផ្កាយ /pkaːj/ | sao /saːw/ | ကၟာဲ /həmoa/ | zgrɯ /zɡrɯ/ |
| Mama | mə /mə/ | မိ /mi/ | mei /mei/ | ម៉ែ /maɛ/ | mệ /meː/ | မိ /mi/ | ma /mɑ/ |
| Baba | pə /pə/ | အပါ /ʔəpa/ | bă /bə/ | ប៉ា /paː/ | bố /bo/ | ဖ /pʰɛʔ/ | pə /pə/ |
| Mimi | aɲ /ʔaɲ/ | အဲ /ʔoa/ | inh /iɲ/ | អញ /ʔaɲ/ | tôi /toj/ | အဲ /ʔua/ | nga /ŋa/ |
| Wewe | may /mɛː/ | ဗှ် /pɛh/ | ih /ʔih/ | ឯង /ʔaeŋ/ | mầy /məj/ | ဗှ်ေ /peh/ | nənjo /nənɟo/ |
| Jina | ngaan /ŋaːn/ | ယၟု /ɲəmùʔ/ | anĕ /anɛ/ | ឈ្មោះ /cmɔh/ | tên /ten/ | ယု /jəmu/ | termi /tərmi/ |
| Jicho | mɜ̤t /mɜt/ | မတ် /mɔʔ/ | mat /mat/ | ភ្នែក /pʰnɛːk/ | mặt /mət/ | မတ် /mat/ | miʂ /miʂ/ |
| Mkono | təy /təj/ | တဲ /tɛ/ | ti /ti/ | ដៃ /daj/ | thay /tʰaːi/ | တၟုိ /toi/ | laʂ /lɑʂ/ |
| Moyo | chlaj /tʂlaj/ | ဂြိုဟ် /krɜ̀h/ | blei /blei/ | ចិត្ត /tɕit/ | tlái côi /tlaːi koːi/ | စိုတ် /cət/ | tʰoŋ /tʰɔŋ/ |
| Upendo | phɯ /pʰɯ/ | ဆာန် /cʰan/ | rơngư /rəŋɨ/ | ស្រឡាញ់ /sralaɲ/ | thương /tʰɨəŋ/ | ဆာန် /cʰan/ | nə-ŋɯ /nə.ŋɯ/ |
| Mti | ʔəŋ /ʔəŋ/ | ဆု /sɔ/ | lông /loŋ/ | ដើមឈើ /daəm tʃʰəː/ | cẳl /kal/ | ဆု /tɕu/ | sin /sin/ |
| Nyumba | pno /pno/ | သ္ၚိ /hɔeʔ/ | hnam /hnam/ | ផ្ទះ /ptʰeah/ | nhà /ɲaː/ | သ္ၚိ /sŋiʔ/ | kʰoŋ /kʰɔŋ/ |
| Mbwa | sŋaːʔ /ŋaʔ/ | ပ္ၟိၚ် /klɛŋ/ | cho /tʃo/ | ឆ្កែ /tʃʰkae/ | chó /tʃɔ/ | ခၠဵု /kʰlou/ | kʰə /kʰə/ |
| Paka | chhlɔːk /tʂɔk/ | ဗ္ဍိုၚ် /ɓɔŋ/ | miao /miao/ | ឆ្មា /tʃʰmaː/ | meo /meo/ | ဂျိ /kluj/ | tsa /tsʰɑ/ |
| Kula | sap /sap/ | ဂစုက် /caʔ/ | sa /sa/ | ស៊ី /siː/ | ăn /an/ | စိ /tɕiʔ/ | mə-za /mə.zɑ/ |
| Kunywa | suəm /suəm/ | သုၚ် /soŋ/ | ngoah /ŋoah/ | ផឹក /pʰək/ | uống /uəŋ/ | သုက် /sok/ | nə-tɕʰə-n /nə.tɕʰə.n/ |
| Moja | mṳːy /muj/ | မွဲ /mwoa/ | minh /miɲ/ | មួយ /muːj/ | mộch /moːtʃ/ | မွဲ /mwɛ/ | tʃʰiʂ /tʃʰiʂ/ |
| Mbili | bar /ɓaːr/ | ၜါ /ɓaˋ/ | bar /ɓaːr/ | ពីរ /piː/ | hal /haːl/ | ၜါ /ɓa/ | kanəs /kʰanəs/ |
| Habari | sabaaj /sabaːj/ | ပ္ဍဲဂေါဝ် /pɗɛ kaːo/ | ô /o/ | សួស្តី /suːəsdəj/ | đám rộ /ɗaːm roː/ | — /—/ | ŋ̩ /ŋ̩/ |
| Asante | khɔp /kʰɔp/ | တၚ်ဂုဏ် /təŋ kɔn/ | kơbi /kəbi/ | អរគុណ /ʔɔːkun/ | cám ơn /kaːm ɤn/ | — /—/ | ʒo /ʒɔ/ |
| Nzuri | ɟɔ /dʑɔ/ | ခိုဟ် /kʰɔh/ | ling /liŋ/ | ល្អ /lʔɑː/ | lành /laːɲ/ | ခိုဟ် /kʰɔh/ | tʰuŋ /tʰʊŋ/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.