Fɔ̀ngbè
Kifon
Niger-Congo (Volta-Niger, Gbe)
Kifon (Fɔ̀ngbè) ni lugha kuu kusini mwa Benin, lugha ya watu wa Fon walioasisi ufalme wa kihistoria wa Dahomey. Ni lugha ya tawi la Kigbe ya toni inayohusiana kwa karibu na Kiewe, na chanzo muhimu cha mapokeo ya kidini ya Vodun.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kifon
Maji
sin
/sĩ/
Moto
zo
/zo/
Jua
hwe
/ɦʷe/
Mwezi
sun
/sũ/
Mama
nɔ
/nɔ/
Baba
tɔ
/tɔ/
Kula
ɖu
/ɖu/
Kunywa
nu
/nu/
Upendo
yiwanu
/jiwanu/
Moyo
ayi
/aji/
Mti
atin
/atĩ/
Nyumba
xwé
/xʷé/
Mbwa
avun
/avũ/
Paka
kpɔnyɔ
/kpɔɲɔ/
Mkono
alɔ
/alɔ/
Jicho
nukún
/nukṹ/
Habari
a fɔn ganji
/a fɔ̃ ɡãdʒi/
Asante
àwǎnú
/àwǎnú/
Moja
ɖokpó
/ɖokpó/
Nzuri
ɖagbe
/ɖaɡbe/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Niger-Congo (Volta-Niger, Gbe) zinazohusiana
| Maana | Kifon | Kigen | Kiaja | Kiewe | Kiga | Kiizi | Kihupa |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | sin /sĩ/ | tsi /tsi/ | esi /esi/ | tsi /tsi/ | nu /nu/ | mini /mini/ | xaŋ /xɑŋ/ |
| Moto | zo /zo/ | dzo /dzo/ | ezo /ezo/ | dzo /dzo/ | la /la/ | oku /oku/ | xoŋ’ /xoŋʔ/ |
| Jua | hwe /ɦʷe/ | ɣe /ɣe/ | eŋke /eŋke/ | ɣe /ɣe/ | hulu /hulu/ | anwu /aŋwu/ | hwa /hwa/ |
| Mwezi | sun /sũ/ | dzinkɛ /dʒinkɛ/ | esun /esun/ | ɣleti /ɣleti/ | ŋɔɔŋmɔ /ŋɔɔŋmɔ/ | onwa /oŋwa/ | hwa-ʼaŋʼ /hwaʔɑŋʔ/ |
| Mama | nɔ /nɔ/ | nɔ /nɔ/ | nɔ /nɔ/ | dada /dada/ | nyɛ /ɲɛ/ | nne /nːe/ | -an’ /-anʔ/ |
| Baba | tɔ /tɔ/ | tɔ /tɔ/ | to /to/ | fofo /fofo/ | tsɛ /tsɛ/ | nna /nːa/ | -ta’ /-taʔ/ |
| Kula | ɖu /ɖu/ | ɖu /ɖu/ | ɖu /ɖu/ | ɖu /ɖu/ | yɛ /jɛ/ | ri /ɾi/ | na-ya:n /nɑjɑːn/ |
| Kunywa | nu /nu/ | no /no/ | nu /nu/ | no /no/ | nu /nu/ | nu /nu/ | na-ʼa:n /nɑʔɑːn/ |
| Upendo | yiwanu /jiwanu/ | lɔ̃lɔ̃ /lɔ̃lɔ̃/ | lɔ̃ /lɔ̃/ | lɔ̃lɔ̃ /lɔ̃lɔ̃/ | suɔmɔ /suɔmɔ/ | ihunanya /ihunaɲa/ | na-wh-ʼisht’e’n /nɑwʔɪʃtʼɛʔn/ |
| Moyo | ayi /aji/ | dzi /dzi/ | dzi /dzi/ | dzi /dzi/ | tsui /tsui/ | obi /obi/ | -piŋ /-piŋ/ |
| Mti | atin /atĩ/ | ati /ati/ | ati /ati/ | ati /ati/ | tso /tso/ | osisi /osisi/ | kin /kɪn/ |
| Nyumba | xwé /xʷé/ | aƒe /aɸe/ | avia /avia/ | aƒe /aɸe/ | shia /ʃia/ | ulo /ulo/ | xontah /xontɑh/ |
| Mbwa | avun /avũ/ | avu /avu/ | avu /avu/ | avu /avu/ | gbei /ɡbei/ | nkita /ŋkita/ | ɬi:n /ɬiːn/ |
| Paka | kpɔnyɔ /kpɔɲɔ/ | agbo /aɡbo/ | ami /ami/ | dadi /dadi/ | adi /adi/ | nwamba /ŋwamba/ | — /—/ |
| Mkono | alɔ /alɔ/ | alɔ /alɔ/ | alɔ /alɔ/ | asi /asi/ | nine /nine/ | aka /aka/ | -laʼ /-laʔ/ |
| Jicho | nukún /nukṹ/ | ŋku /ŋku/ | ŋku /ŋku/ | ŋku /ŋku/ | hiŋmɛi /hiŋmɛi/ | anya /aɲa/ | -na:ʼ /-nɑːʔ/ |
| Habari | a fɔn ganji /a fɔ̃ ɡãdʒi/ | ado /ado/ | nɛnɛ /nɛnɛ/ | ŋdi /ŋdi/ | ɔ jɔ /ɔ jɔ/ | ndo /ndo/ | ts’ehdiya’ /tsʼɛhdɪjaʔ/ |
| Asante | àwǎnú /àwǎnú/ | akpe /akpe/ | amɛ akpe /amɛ akpe/ | akpe /akpe/ | oyiwala /ojiwala/ | ima ego /ima eɡo/ | na:nehs-ʼe:n /nɑːnɛhsʔɛːn/ |
| Moja | ɖokpó /ɖokpó/ | ɖeka /ɖeka/ | ɖeka /ɖeka/ | ɖeka /ɖeka/ | ekome /ekome/ | otu /otu/ | ɬaʼ /ɬaʔ/ |
| Nzuri | ɖagbe /ɖaɡbe/ | nyo /ɲo/ | nyo /ɲo/ | nyo /ɲo/ | ekpakpa /ekpakpa/ | oma /oma/ | niwhoŋ /nɪwhoŋ/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.