Tvrung kvt
Kidrung
Sino-Tibetan (Nungish)
TATHMINI YA UKULIVU: Data ya msamiati ilikusanywa kutoka hifadhidata ya ASJP (asjp.clld.org), Glottolog, na vyanzo vya pili vya kiisimu kuhusu fonolojia ya Kitibeto-Burma. Viwianishi vya kijiografia (27.741°N, 98.666°E) vilithibitishwa kutoka kitovu cha Kaunti Inayojitawala ya Gongshan ya Derung na Nu. Drung imeainishwa katika familia ya Kisino-Tibeti, tawi la Nungish (pamoja na Rawang na Anong), ikiwa na ufanano wa kileksika wa 74% na Rawang. Data ya kifonolojia: konsonanti 24 za mwanzo katika vituo 6 vya utamkaji, irabu 7 /i, ε, ə, ɑ, ɔ, ɯ, u/, diftongi 3 [Provisional - limited documentation; readings pending native-speaker verification.]
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kidrung
Maji
ʃə
/ʃə/
Moto
məə
/məː/
Jua
nɯ
/nɯ/
Mwezi
məŋ
/məŋ/
Mama
ma
/ma/
Baba
pa
/pa/
Kula
ʃə
/ʃə/
Kunywa
pə
/pə/
Upendo
ʃit
/ʃit/
Moyo
ʃəŋ
/ʃəŋ/
Mti
sim
/sim/
Nyumba
im
/im/
Mbwa
kʰja
/kʰja/
Paka
tsa
/tsʰa/
Mkono
kə
/kə/
Jicho
mik
/mik/
Habari
ŋeŋ
/ŋeŋ/
Asante
tʃʰɔ
/tʃʰɔ/
Moja
tik
/tik/
Nzuri
la
/la/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Sino-Tibetan (Nungish) zinazohusiana
| Maana | Kidrung | Lugha ya Situ rGyalrong | Kidungan | Kiparauk Wa | Kisherpa | Kiladakhi | Kikurtöp |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | ʃə /ʃə/ | tʃʰu /tʃʰu/ | щүй /ɕy/ | tʃɔː /tʃɔː/ | ཆུ /tɕʰu/ | ཆུ /tɕʰu/ | khwe /kʰwe/ |
| Moto | məə /məː/ | mə /mə/ | хуә /xuə/ | miː /miː/ | མེ /me/ | མེ /me/ | mi /mi/ |
| Jua | nɯ /nɯ/ | niʂ /niʂ/ | жѳтў /ʐɨtʰu/ | waː /waː/ | ཉི་མ /ɲima/ | ཉི་མ /ɲima/ | ningpe /niŋpe/ |
| Mwezi | məŋ /məŋ/ | zla /zlɑ/ | юә /yə/ | lɔː /lɔː/ | ཟླ་བ /dawa/ | ཟླ་བ /zlawa/ | lai /lai/ |
| Mama | ma /ma/ | ma /mɑ/ | ма /ma/ | maː /maː/ | ཨ་མ /ama/ | ཨ་མ /ama/ | amai /amai/ |
| Baba | pa /pa/ | pə /pə/ | ба /pa/ | pʰaː /pʰaː/ | ཨ་པ /apa/ | ཨ་པ /apa/ | apai /apai/ |
| Kula | ʃə /ʃə/ | mə-za /mə.zɑ/ | чы /tʂʰɨ/ | sɛː /sɛː/ | ཟ /za/ | ཟ /za/ | za /za/ |
| Kunywa | pə /pə/ | nə-tɕʰə-n /nə.tɕʰə.n/ | хә /xə/ | pə /pə/ | འཐུང /tʰuŋ/ | འཐུང /tʰuŋ/ | thung /tʰuŋ/ |
| Upendo | ʃit /ʃit/ | nə-ŋɯ /nə.ŋɯ/ | ай /ai/ | rəŋ /rəŋ/ | བློ་ཆོ /lotɕʰo/ | དགའ /ɡa/ | ga /ɡa/ |
| Moyo | ʃəŋ /ʃəŋ/ | tʰoŋ /tʰɔŋ/ | щин /ɕin/ | sɛɛ /sɛɛ/ | སྙིང /ɲiŋ/ | སྙིང /ɲiŋ/ | nying /ɲiŋ/ |
| Mti | sim /sim/ | sin /sin/ | шў /ʂu/ | tʰɔː /tʰɔː/ | སྡོང་པོ /dompo/ | ཤིང /ʃiŋ/ | shing /ɕiŋ/ |
| Nyumba | im /im/ | kʰoŋ /kʰɔŋ/ | фоңзы /faŋ tsɨ/ | miː /miː/ | ནང /naŋ/ | ཁང་པ /kʰaŋpa/ | khim /kʰim/ |
| Mbwa | kʰja /kʰja/ | kʰə /kʰə/ | гу /ku/ | kʰɔː /kʰɔː/ | ཁྱི /kʰi/ | ཁྱི /kʰi/ | khwi /kʰwi/ |
| Paka | tsa /tsʰa/ | tsa /tsʰɑ/ | мау /mau/ | mɛː /mɛː/ | བྱི་ལ /bila/ | བྱི་ལ /pila/ | byila /bila/ |
| Mkono | kə /kə/ | laʂ /lɑʂ/ | шў /ʂəu/ | miːk /miːk/ | ལག་པ /lakpa/ | ལག་པ /lakpa/ | lak /lak/ |
| Jicho | mik /mik/ | miʂ /miʂ/ | янҗин /janʐin/ | miːn /miːn/ | མིག /mik/ | མིག /mik/ | mik /mik/ |
| Habari | ŋeŋ /ŋeŋ/ | ŋ̩ /ŋ̩/ | ни хау /ni xau/ | sawʔdiː /sawʔdiː/ | ཏ་ཤེས་ཏེ་ལེ /ʈʰaɕi tɕʰele/ | ཇུ་ལེ /dʑule/ | kuzu zangpo /kuzu zaŋpo/ |
| Asante | tʃʰɔ /tʃʰɔ/ | ʒo /ʒɔ/ | дуәще /duəɕe/ | tʰɔk /tʰɔk/ | ཐུགས་རྗེ་ཆེ /tʰuktɕetɕʰe/ | ཐུགས་རྗེ་ཆེ /tʰuktɕetɕʰe/ | kadrinche /kadrintɕe/ |
| Moja | tik /tik/ | tʃʰiʂ /tʃʰiʂ/ | и /i/ | tʃit /tʃit/ | ཅིག /tɕik/ | གཅིག /tɕik/ | thê /tʰe/ |
| Nzuri | la /la/ | tʰuŋ /tʰʊŋ/ | хау /xau˨˦/ | jɔː /jɔː/ | ཡག་པོ /jakpo/ | ཡག་པོ /jakpo/ | lekpo /lekpo/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.