Буряад хэлэн
Lugha ya Kiburyati
Mongolic
Vyanzo vikuu: makala ya Wikipedia kuhusu lugha ya Kibwariati, kategoria za Kibwariati za Wiktionary, UCLA Phonetics Lab Archive (BXM), hifadhidata ya Glottolog, ukurasa wa alfabeti ya Kibwariati wa Omniglot, Britannica, vyanzo maalum vya kitaaluma vikiwemo sura ya Skribnik kuhusu lugha za Kimongolia. Kitovu cha kijiografia: Ulan-Ude (mji mkuu wa Buryatia) katika 51.8408°N 107.6081°E. Uthabiti wa msamiati: wa juu kwa maneno ya msingi (yameshuhudiwa katika vyanzo vingi); wa wastani kwa unukuzi wa IPA (umetokana na mfumo wa kifonolojia wa Kibwariati: orodha ya vokali /i
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Lugha ya Kiburyati
Maji
ус
/us/
Moto
гал
/ɡɑl/
Jua
нара
/nɑrɑ/
Mwezi
һара
/hɑrɑ/
Mama
эжэ
/edʒə/
Baba
аба
/ɑbɑ/
Kula
идэхэ
/ideχe/
Kunywa
уух
/uːx/
Upendo
дура
/durɑ/
Moyo
хүрэг
/xʉrəɡ/
Mti
модон
/mɔdɔn/
Nyumba
байшаан
/bɑjʃɑːn/
Mbwa
нохой
/nɔxɔj/
Paka
урхай
/ʊrxɑj/
Mkono
гараа
/ɡɑrɑː/
Jicho
сэргэ
/sərɡə/
Habari
сайн байна
/sɑjn bɑjnɑ/
Asante
баярлалаа
/bɑjɑrɬɑɬɑː/
Moja
нэгэн
/neɡen/
Nzuri
сайн
/sɑjn/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Mongolic zinazohusiana
| Maana | Lugha ya Kiburyati | Kimongolia (Mongolia ya Ndani) | Kimongolia | Kiburyat | Kiyugur cha Mashariki | Lugha ya Monguor | Lugha ya Dongxiang |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | ус /us/ | ᠤᠰᠤ /usu/ | ус /us/ | уһан /uhan/ | ус /us/ | us /ʊs/ | usu /usu/ |
| Moto | гал /ɡɑl/ | ᠭᠠᠯ /ɡɑl/ | гал /ɡal/ | гал /ɡal/ | гал /ɡal/ | gal /ɡɑl/ | qan /qɑn/ |
| Jua | нара /nɑrɑ/ | ᠨᠠᠷᠠ /nɑrɑ/ | нар /nar/ | наран /naran/ | нар /nar/ | naran /ˈnɑrɑn/ | naran /nɑrən/ |
| Mwezi | һара /hɑrɑ/ | ᠰᠠᠷᠠ /sɑrɑ/ | сар /sar/ | һара /hara/ | сар /sar/ | sar /sɑr/ | sara /sɑrə/ |
| Mama | эжэ /edʒə/ | ᠡᠬᠡ /eχe/ | ээж /eːdʒ/ | эхэ /exe/ | ээж /eːʒ/ | eej /ˈeːʒ/ | ana /ɑnə/ |
| Baba | аба /ɑbɑ/ | ᠠᠪᠤ /ɑβu/ | аав /aːw/ | эсэгэ /eseɡe/ | аава /ɑːva/ | aav /ˈaːv/ | ebuge /ɛbuɡɛ/ |
| Kula | идэхэ /ideχe/ | ᠢᠳᠡᠬᠦ /ideχʉ/ | идэх /idex/ | эдеэлхэ /edeːlxe/ | идэхэ /ɪdeχe/ | ide /ˈide/ | ijie- /iʥiə/ |
| Kunywa | уух /uːx/ | ᠤᠤᠬᠤ /uːχu/ | уух /uːx/ | ууха /uːxa/ | ухаха /uχaχa/ | unu /ˈunu/ | otsu- /otʂɯ/ |
| Upendo | дура /durɑ/ | ᠬᠠᠢᠷᠠ /χɑir/ | хайр /xajr/ | дуран /duran/ | хайрлаха /χajrlaχa/ | khairakh /xaɪˈrɑx/ | khotula- /xoːtulə/ |
| Moyo | хүрэг /xʉrəɡ/ | ᠵᠢᠷᠦᠬᠡ /dʒirʉχe/ | зүрх /dzyrx/ | зүрхэн /zyrxen/ | зүрх /zʏrχ/ | zürkh /ˈzʏrkx/ | selme /sɛlmɛ/ |
| Mti | модон /mɔdɔn/ | ᠮᠣᠳᠤ /mɔdu/ | мод /mod/ | модон /modon/ | мод /mod/ | mod /mɔd/ | mutun /mutun/ |
| Nyumba | байшаан /bɑjʃɑːn/ | ᠭᠡᠷ /ɡer/ | гэр /ɡer/ | гэр /ɡer/ | гэр /ɡer/ | ger /ɡer/ | ger /ɡɛr/ |
| Mbwa | нохой /nɔxɔj/ | ᠨᠣᠬᠠᠢ /nɔχɑi/ | нохой /nɔxɔj/ | нохой /noxoj/ | нохай /noχaj/ | noxoi /ˈnɔxɔɪ/ | noghoi /noɣəi/ |
| Paka | урхай /ʊrxɑj/ | ᠮᠤᠤᠷ /muːr/ | муур /muːr/ | миисгэй /miːsɡej/ | мэшэ /meʃe/ | mulagsai /mulɑɡˈsaɪ/ | bisalai /biːsəlai/ |
| Mkono | гараа /ɡɑrɑː/ | ᠭᠠᠷ /ɡɑr/ | гар /ɡar/ | гар /ɡar/ | гар /ɡar/ | gar /ɡɑr/ | qa /qɑ/ |
| Jicho | сэргэ /sərɡə/ | ᠨᠢᠳᠦ /nidʉ/ | нүд /nyd/ | нюдэн /nʲuden/ | нүдэ /nʏde/ | nüd /ˈnʏd/ | udun /udun/ |
| Habari | сайн байна /sɑjn bɑjnɑ/ | ᠰᠠᠢᠨ ᠪᠠᠢᠨᠠ /sɑin bɑinɑ/ | сайн уу /sajn uː/ | сайн байна /sajn bajna/ | сайнар уу /sajnar uː/ | sain bain uu /saɪn baɪn uː/ | sain baina /sain bainə/ |
| Asante | баярлалаа /bɑjɑrɬɑɬɑː/ | ᠪᠠᠶᠠᠷᠯᠠᠯᠠ /bɑjɑrlɑlɑ/ | баярлалаа /bajarlalaː/ | баярлаа /bajarlaː/ | баярлалаа /bajarlalaː/ | bayarlaa /bɑjɑrˈlaː/ | baiarla /bɑjɑrlə/ |
| Moja | нэгэн /neɡen/ | ᠨᠢᠭᠡ /niɡe/ | нэг /neɡ/ | нэгэн /neɡen/ | нэг /neɡ/ | nige /ˈniɡe/ | nie /niə/ |
| Nzuri | сайн /sɑjn/ | ᠰᠠᠢᠨ /sɑin/ | сайн /sajn/ | һайн /hajn/ | сайн /sajn/ | sain /ˈsaɪn/ | sain /sain/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.