한자훈 / 새김

Hanja-hun (usomaji wa asili wa Kikorea)

Koreanic > Korean (native reading layer)

FamiliaKoreanic > Korean (native reading layer) Wasemaji歴史層 / 現代話者なし (古典韓国漢字訓読) EneoKorea (native Korean vocabulary reading of Hanja) Uandishi wa KilatiniRevised Romanization (Korean Hangul-to-Latin) UsomajiHanja-hun — usomaji wa herufi ya Han kwa neno la Kikorea la asili

Hanja-hun (한자훈, 새김) ni usomaji wa herufi ya Han kwa neno la Kikorea la asili linaloashiria dhana ya herufi hiyo, tofauti na Hanja-eum (matamshi ya Sino-Korea ya kukopwa). Katika kamusi za herufi za Kikorea, kila herufi huonyeshwa kama 'hun + eum', mfano 山 = 메 san ('mlima').

Inakozungumzwa

Usomaji wa herufi za Han katika Hanja-hun (usomaji wa asili wa Kikorea)

Herufi Maana Usomaji Umbo IPA
one han /han/
two du /tu/
three se /se/
four ne /nɛ/
five 다섯daseot /tasʌt̚/
six 여섯yeoseot /jʌsʌt̚/
seven 일곱ilgop /ilɡop̚/
eight 여덟yeodeol /jʌdʌl/
nine 아홉ahop /ahop̚/
ten yeol /jʌl/
sun nal /nal/
moon dal /tal/
mountain me /me/
water mul /mul/
fire bul /pul/
tree 나무namu /namu/
soil heuk /hɯk̚/
sky 하늘haneul /hanɯl/
ground ttang /t͈aŋ/
sea 바다bada /pada/
dragon 미르mireu /miɾɯ/
tiger beom /pʌm/
dog gae /kɛ/
horse mal /mal/
bird sae /sɛ/
fish 물고기mulgogi /mulɡoɡi/
ox so /so/
sheep yang /jaŋ/
cat 고양이goyangi /kojaŋi/
person 사람saram /saɾam/
hand son /son/
foot bal /pal/
eye nun /nun/
ear gwi /kwi/
mouth ip /ip̚/
head 머리meori /mʌɾi/
heart 마음maeum /maɯm/
blood pi /pʰi/
meat sal /sal/
up wi /wi/
down 아래arae /aɾɛ/
middle 가운데gaunde /kaundɛ/
hit 맞을majeul /madʑɯl/
left oen /wen/
right 오른oreun /oɾɯn/
east saet /sɛt̚/
西 west 하늬hanui /hanɰi/
south 맞바matpa /mat̚p͈a/
north doen /tøn/
go 다닐danil /tanil/
row 행할haenghal /hɛŋhal/
come ol /ol/
leave gal /kal/
see bol /pol/
hear 들을deureul /tɯɾɯl/
eat 먹을meogeul /mʌɡɯl/
drink 마실masil /maɕil/
run 달릴dallil /tallil/
sit 앉을anjeul /andʑɯl/
stand seol /sʌl/

Vyanzo

Ulinganishaji wa usomaji wa Han

Imelinganishwa na lugha za Koreanic > Korean (native reading layer) zinazohusiana

Herufi Hanja-hun (usomaji wa asili wa Kikorea)ProkoreaKikoreaKikorea (Korea Kaskazini)Kichina cha Yuan (Phags-pa)Sinokoria cha ZainichiKikhitan
han /han/ *hʌtan /*hʌtan/ il /il/ il /il/ ʔi /ʔi/ il /iɾɯ/ om /əm/
du /tu/ *tupɨr /*tupɨɾ/ i /i/ i /i/ ʐɨ /ʐɨ/ i /i/ jur /dʒur/
se /se/ *seki /*seki/ sam /sam/ sam /sam/ sam /sam/ sam /sam/ gur /ɡur/
ne /nɛ/ *neki /*neki/ sa /sa/ sa /sa/ sɿ /sɿ/ sa /sa/ dur /dur/
daseot /tasʌt̚/ *tasəs /*tasəs/ o /o/ o /o/ ʔu /ʔu/ o /o/ tau /tau/
yeoseot /jʌsʌt̚/ *jəsəs /*jəsəs/ yuk /juk̚/ ryuk /ɾjuk̚/ liw /liw/ yuk /jukɯ/ nil /nil/
ilgop /ilɡop̚/ *nirkup /*niɾkup/ chil /t͡ɕʰil/ ch'il /tsʰil/ tshi /tsʰi/ chil /t͡ɕiɾɯ/ dalu /dalu/
yeodeol /jʌdʌl/ *jətərp /*jətəɾp/ pal /pʰal/ p'al /pʰal/ ba /pa/ pal /paɾɯ/ naim /naim/
ahop /ahop̚/ *ahop /*ahop/ gu /ku/ ku /ku/ kiw /kiw/ gu /ku/ isen /isen/
yeol /jʌl/ *jer /*jeɾ/ sip /ɕip̚/ sip /ɕip̚/ ši /ʂɨ/ sip /ɕipɯ/ par /par/
Ukurasa 1/6

Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.