Yélî Dnye
Kiyele
Lugha peke (nyakati fulani huwekwa Yele-New Britain Magharibi)
Yélî Dnye ni lugha pekee (isiyo na ndugu) inayozungumzwa na takriban watu 4,000–5,000 katika Kisiwa cha Rossel, kisiwa cha mashariki mwa mbali zaidi cha Funguvisiwa la Louisiade karibu na Papua New Guinea. Ina mojawapo ya hazina kubwa zaidi za fonimu duniani (takriban konsonanti 90, ikiwa ni pamoja na vizuizi vyenye matamshi maradufu na utofautishaji kati ya mfululizo sahili na ule uliopalatalishwa), mfumo tata mno wa portmanteau wa wakati/hali/nafsi wenye maelfu ya maumbo ya vitenzi yasiyo ya kawaida, na msamiati wa kuepuka unaotegemea jinsia (wanawake huepuka maneno fulani yanayohusiana na bahari).
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kiyele
Maji
mbwaa
/mbʷaː/
Moto
ndê
/ndɘ/
Jua
kââdî
/kaːdɨ/
Mwezi
d:ââ
/dːaː/
Nyota
—
/—/
Mama
pye
/pje/
Baba
m:aa
/mːaː/
Mimi
nê
/nə/
Wewe
nyi
/ɲi/
Jina
ngmê
/ŋmə/
Jicho
ngwolo
/ŋʷolo/
Mkono
kêê
/kɘː/
Moyo
gha
/ɣa/
Upendo
—
/—/
Mti
yi
/ji/
Nyumba
ngomo
/ŋomo/
Mbwa
w:ââ
/wːaː/
Paka
—
/—/
Kula
ma
/ma/
Kunywa
ndanî
/ndaˈnɨ/
Moja
ngmidi
/ŋmidi/
Mbili
miyó
/mʲó/
Habari
mw:aandiye
/mʷaːndije/
Asante
mw:ââkó
/mʷaːˈkɔ/
Nzuri
mb:aa
/mbːaː/
Vyanzo
- Henderson, J. (1995) Phonology and Grammar of Yele, Papua New Guinea. Pacific Linguistics B-112.
- Levinson, S. C. (2022) A Grammar of Yélî Dnye: The Papuan Language of Rossel Island. De Gruyter Mouton (Pacific Linguistics 666).
- Levinson, S. C. (2013) The Island of Time: Yélî Dnye, the Language of Rossel Island. Frontiers in Psychology 4: 61.
- Glottolog: Yele
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Language isolate (sometimes grouped Yele-West New Britain) zinazohusiana
| Maana | Kiyele | Kilhomi | Hopi | Kikera | Kibidayuh-Bukar | Kiwiradjuri | Proto-Kra-Dai |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | mbwaa /mbʷaː/ | ཆུ་ /tɕʰu˥/ | paahu /paɑhu/ | mam /mam/ | piin /piːn/ | galing /ˈɡaliŋ/ | *naːm /naːm/ |
| Moto | ndê /ndɘ/ | མེ་ /me˥/ | kukvay /kukvɑj/ | ákə̀rə /akərə/ | apui /aˈpui/ | wiiny /wiːɲ/ | *vɤj /vɤj/ |
| Jua | kââdî /kaːdɨ/ | ཉི་མ་ /ɲi˥ma˩/ | taawa /tɑːwɑ/ | kêr /keːɾ/ | biduh /biˈduh/ | yiray /ˈjiɻaj/ | — /—/ |
| Mwezi | d:ââ /dːaː/ | ཟླ་བ་ /dawa˩/ | muuyaw /muːjɑw/ | mə̀sə̀rə /məsərə/ | bulan /buˈlan/ | giwang /ˈɡiwaŋ/ | — /—/ |
| Nyota | — /—/ | སྐར་མ /karma˥/ | soohu /soːhɨ/ | tùwrò /tuwro/ | bitun /bitun/ | giralang /ˈɡiɻalaŋ/ | — /—/ |
| Mama | pye /pje/ | ཨ་མ་ /ʔama˩/ | yu'at /juʔɑt/ | nâ /naː/ | sindo /sinˈdoʔ/ | gunhi /ˈɡun̪i/ | — /—/ |
| Baba | m:aa /mːaː/ | ཨ་པ་ /ʔapa˩/ | na'at /nɑʔɑt/ | bâ /baː/ | samah /saˈmah/ | babiin /ˈbabiːn/ | — /—/ |
| Mimi | nê /nə/ | ང /ŋà/ | nuʼ /nɨʔ/ | kə́ŋ /kəŋ/ | aku /aku/ | ngadhu /ˈŋad̪u/ | *kuː /kuː/ |
| Wewe | nyi /ɲi/ | ཁྱོད /kʰjø˥/ | um /ʔɨm/ | kə /kə/ | muh /muh/ | ngindhu /ˈŋind̪u/ | — /—/ |
| Jina | ngmê /ŋmə/ | མིང /miŋ˩/ | tungwni /tɨŋwni/ | sumo /sumo/ | ngaran /ŋaran/ | yuwin /ˈjuwin/ | *ɟɯː /ɟɯː/ |
| Jicho | ngwolo /ŋʷolo/ | མིག་ /mik˥/ | poosi /poːsi/ | gìr /ɡir/ | bateh /baˈteh/ | miil /miːl/ | *taː /taː/ |
| Mkono | kêê /kɘː/ | ལག་པ་ /lakpa˩/ | maa't /mɑːʔt/ | kéu /keu/ | təŋən /tə̆ˈŋən/ | marra /ˈmara/ | *mɯː /mɯː/ |
| Moyo | gha /ɣa/ | སྙིང་ /ɲíŋ/ | — /—/ | gùm /ɡum/ | — /—/ | giiny /ɡiːɲ/ | — /—/ |
| Upendo | — /—/ | — /—/ | — /—/ | kùm /kum/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ |
| Mti | yi /ji/ | ཤིང་ /ɕiŋ˥/ | hotski /hotski/ | kòsō /kosoː/ | kayuh /kaˈjuh/ | madhan /ˈmad̪an/ | *maːj /maːj/ |
| Nyumba | ngomo /ŋomo/ | ཁྱིམ་ /kʰim˥/ | kiihu /kiːhu/ | gòl /ɡol/ | ramin /raˈmin/ | ngurang /ˈŋuɻaŋ/ | — /—/ |
| Mbwa | w:ââ /wːaː/ | ཁྱི་ /kʰi˥/ | pòoko /poːko/ | kŋā /kŋaː/ | kaso /kaˈsoʔ/ | mirri /ˈmiri/ | *hmaː /hmaː/ |
| Paka | — /—/ | — /—/ | — /—/ | mūsā /muːsaː/ | — /—/ | — /—/ | — /—/ |
| Kula | ma /ma/ | ཟ་ /sa˩/ | — /—/ | nà /na/ | kuman /kuˈman/ | dharra /ˈd̪ara/ | — /—/ |
| Kunywa | ndanî /ndaˈnɨ/ | འཐུང་ /tʰuŋ˩/ | — /—/ | sā /saː/ | ŋinum /ŋiˈnum/ | widyarra /ˈwiɟara/ | — /—/ |
| Moja | ngmidi /ŋmidi/ | གཅིག་ /tɕik˥/ | suukya' /suːkjɑʔ/ | ká /ka/ | isaʔ /iˈsaʔ/ | ngumbaay /ˈŋumbaːj/ | *nɯŋ /nɯŋ/ |
| Mbili | miyó /mʲó/ | གཉིས /ɲi˩/ | lööyö /løːjø/ | cèw /tʃɛw/ | duɔh /duɔh/ | bula /ˈbula/ | *soːŋ /soːŋ/ |
| Habari | mw:aandiye /mʷaːndije/ | བཀྲ་ཤིས་བདེ་ལེགས /taɕi˥ tele˩/ | tàlawva /tɑːlɑwvɑ/ | ásālāmā /asaːlaːmaː/ | — /—/ | yaama /ˈjaːma/ | — /—/ |
| Asante | mw:ââkó /mʷaːˈkɔ/ | — /—/ | askwali /ɑskwɑli/ | shùkūr /ʃukuːɾ/ | — /—/ | mandaang guwu /ˈmandaːŋ ˈɡuwu/ | — /—/ |
| Nzuri | mb:aa /mbːaː/ | ཡག་པོ་ /jakpo˩/ | hopii /hopiː/ | kúɗá /kuɗa/ | biis /biːs/ | marang /ˈmaɻaŋ/ | — /—/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.