नेपाल भाषा
Kinewari
Sino-Tibetan (Tibeto-Burman)
Kinewar (Nepal Bhasa) ni lugha ya kihistoria ya bonde la Kathmandu, yenye mapokeo ya kifasihi tangu karne ya 12. Ni mojawapo ya lugha chache za Kitibeto-Burman zenye fasihi tajiri ya kale.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kinewari
Maji
लः
/lʌ/
Moto
मि
/mi/
Jua
सूर्य
/surja/
Mwezi
तिमिला
/timila/
Mama
मां
/maː/
Baba
बौ
/bau/
Kula
नये
/naje/
Kunywa
तये
/taje/
Upendo
माय
/maj/
Moyo
नुगः
/nuɡʌ/
Mti
सिमा
/sima/
Nyumba
छें
/tʃʰẽ/
Mbwa
खिचा
/kʰitʃa/
Paka
भौंचा
/bʰaũtʃa/
Mkono
ल्हाः
/lʱaː/
Jicho
मिखा
/mikʰa/
Habari
ज्वजलपा
/dʒwadʒalpa/
Asante
सुभाय
/subʱaj/
Moja
छ
/tʃʰa/
Nzuri
बःलाः
/bʌlaː/
Vyanzo
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Sino-Tibetan (Tibeto-Burman) zinazohusiana
| Maana | Kinewari | Kikurtöp | Kiromansh | Kilimbu | Kibishnupriya cha Manipuri | Kipali | Kisylheti |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | लः /lʌ/ | khwe /kʰwe/ | aua /awa/ | ᤇᤘᤠ /tʃʰwaː/ | পানি /paːni/ | उदक /udaka/ | পানি /pani/ |
| Moto | मि /mi/ | mi /mi/ | fieu /fjew/ | ᤔᤡ /mi/ | আগুন /aːɡun/ | अग्गि /aɡːi/ | আগুন /aɡun/ |
| Jua | सूर्य /surja/ | ningpe /niŋpe/ | sulegl /suleʎ/ | ᤊᤠᤶᤑ /ɲaːmpʰʌ/ | বিল /bil/ | सुरिय /surija/ | সুরুজ /suruz/ |
| Mwezi | तिमिला /timila/ | lai /lai/ | glina /ɡlina/ | ᤗᤠᤒᤠ /laːba/ | জুনাক /dʒunak/ | चन्द /tɕanda/ | চান /tʃan/ |
| Mama | मां /maː/ | amai /amai/ | mamma /mama/ | ᤔᤠᤔᤠ /aːmaː/ | মা /maː/ | माता /maːtaː/ | মা /ma/ |
| Baba | बौ /bau/ | apai /apai/ | bab /bap/ | ᤀᤠᤒᤠ /aːbaː/ | বাবা /baːba/ | पिता /pitaː/ | বাফ /baf/ |
| Kula | नये /naje/ | za /za/ | mangiar /mandʒar/ | ᤆᤠᤔᤠ /tʃaːmaː/ | খাব /kʰaːb/ | खादति /kʰaːdati/ | খাইন /xaɪn/ |
| Kunywa | तये /taje/ | thung /tʰuŋ/ | baiver /bajver/ | ᤌᤢᤴᤔᤠ /tʰuŋmaː/ | পান কর /paːn kaɾ/ | पिवति /pivati/ | ফিন /fin/ |
| Upendo | माय /maj/ | ga /ɡa/ | amur /amur/ | ᤔᤡᤌᤡ /mitʰi/ | মায়া /maja/ | पेम /pema/ | মহব্বত /mohobbot/ |
| Moyo | नुगः /nuɡʌ/ | nying /ɲiŋ/ | cor /kɔr/ | ᤛᤡᤰ /sik/ | মন /mon/ | हदय /hadaja/ | দিল /dil/ |
| Mti | सिमा /sima/ | shing /ɕiŋ/ | planta /planta/ | ᤛᤡᤱ /siŋ/ | গাছ /ɡaːtʃʰ/ | रुक्ख /rukːʰa/ | গাছ /ɡatʃʰ/ |
| Nyumba | छें /tʃʰẽ/ | khim /kʰim/ | chasa /tʃaza/ | ᤜᤡᤶ /him/ | ঘর /ɡʱaɾ/ | घर /ɡʱara/ | ঘর /ɡʱor/ |
| Mbwa | खिचा /kʰitʃa/ | khwi /kʰwi/ | chaun /tʃawn/ | ᤁᤣᤳᤇᤡ /keptʃi/ | কুট্টা /kuʈːaː/ | सुनख /sunakʰa/ | কুত্তা /kuttʰa/ |
| Paka | भौंचा /bʰaũtʃa/ | byila /bila/ | giat /dʒat/ | ᤐᤡᤛᤡ /pisi/ | বিল্লি /bilːi/ | बिळाल /biɭaːla/ | বিলাই /bilai/ |
| Mkono | ल्हाः /lʱaː/ | lak /lak/ | maun /mawn/ | ᤜᤢᤰ /huk/ | হাত /haːt/ | हत्थ /hatːʰa/ | হাত /hat/ |
| Jicho | मिखा /mikʰa/ | mik /mik/ | egl /eʎ/ | ᤔᤡᤰ /mik/ | চোখ /tʃokʰ/ | चक्खु /tɕakːʰu/ | ছকু /ʃoku/ |
| Habari | ज्वजलपा /dʒwadʒalpa/ | kuzu zangpo /kuzu zaŋpo/ | allegra /aleɡra/ | ᤐᤣᤜᤢᤙᤣ /peːhuːje/ | নমস্কার /nomoskar/ | नमो /namo/ | আদাব /adab/ |
| Asante | सुभाय /subʱaj/ | kadrinche /kadrintɕe/ | grazia /ɡratsia/ | ᤐᤡᤍᤠᤱ /pidaːŋ/ | ধইন্যবাদ /dʱoinjobaːd/ | अनुमोदामि /anumodaːmi/ | শুকরিয়া /ʃukria/ |
| Moja | छ /tʃʰa/ | thê /tʰe/ | in /in/ | ᤌᤡᤰ /tʰik/ | এক /ek/ | एक /eka/ | এক /ek/ |
| Nzuri | बःलाः /bʌlaː/ | lekpo /lekpo/ | bun /bun/ | ᤏᤢᤒᤠ /nuba/ | ভালা /bʱaːlaː/ | सुन्दर /sundara/ | ভালা /bʱala/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.