Dholuo
Kiluo
Nilo-Saharan (Western Nilotic)
Kiluo (Dholuo) ni lugha ya watu wa Luo karibu na Ziwa Victoria, kabila la tatu kwa ukubwa nchini Kenya. Lina toni, upatanishi wa vokali, na utofauti wa nne wa hali kamilifu/isiyokamilika ambao ni nadra katika lugha za Kinilo-Sahara.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kiluo
Maji
pi
/pi/
Moto
mach
/matʃ/
Jua
chieng'
/tʃieŋ/
Mwezi
dwe
/dwe/
Mama
mama
/mama/
Baba
baba
/baba/
Kula
chiemo
/tʃiemo/
Kunywa
madho
/maðo/
Upendo
hera
/hera/
Moyo
chuny
/tʃuɲ/
Mti
yath
/jaθ/
Nyumba
ot
/ot/
Mbwa
guok
/ɡuok/
Paka
paka
/paka/
Mkono
lwedo
/lwedo/
Jicho
wang'
/waŋ/
Habari
misawa
/misawa/
Asante
erokamano
/erokamano/
Moja
achiel
/atʃiel/
Nzuri
maber
/maber/
Vyanzo
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Nilo-Saharan (Western Nilotic) zinazohusiana
| Maana | Kiluo | Kiacholi | Kilango | Kianuak | Kimashami | Kishambaa | Kinuer |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | pi /pi/ | pii /piː/ | pii /piː/ | pii /piː/ | mringa /mɾiŋɡa/ | mazi /mazi/ | pi /pi/ |
| Moto | mach /matʃ/ | mac /matʃ/ | mac /matʃ/ | mac /matʃ/ | mòò /moːʔ/ | moto /moto/ | mäc /mɛtʃ/ |
| Jua | chieng' /tʃieŋ/ | ceng /tʃeŋ/ | ceŋ /tʃeŋ/ | ceeŋ /tʃeːŋ/ | ìsùwà /isuwa/ | zuwa /zuwa/ | caŋ /tʃaŋ/ |
| Mwezi | dwe /dwe/ | dwe /dwe/ | dwe /dwe/ | dwee /dweː/ | mwezi /mwezi/ | mwezi /mwezi/ | pay /paj/ |
| Mama | mama /mama/ | mego /meɡo/ | mego /meɡo/ | min /min/ | mama /mama/ | mama /mama/ | maar /maːr/ |
| Baba | baba /baba/ | baba /baba/ | papo /papo/ | waad /waːd/ | baba /baba/ | baba /baba/ | gwaar /ɡwaːr/ |
| Kula | chiemo /tʃiemo/ | cam /tʃam/ | camo /tʃamo/ | cam /tʃam/ | ìlya /iʎa/ | kuya /kuja/ | cam /tʃam/ |
| Kunywa | madho /maðo/ | mat /mat/ | matho /matʰo/ | maath /maːt̪/ | ìnyo /iɲo/ | kunywa /kuɲwa/ | math /mat̪/ |
| Upendo | hera /hera/ | mar /mar/ | amara /amara/ | mar /mar/ | ìkwenda /ikwenda/ | kwenda /kwenda/ | nhok /nok/ |
| Moyo | chuny /tʃuɲ/ | cwiny /tʃwiɲ/ | cwiny /tʃwiɲ/ | cuny /tʃuɲ/ | mòyò /mojo/ | mwoyo /mwojo/ | lëŋ /lɛŋ/ |
| Mti | yath /jaθ/ | yat /jat/ | yat /jat/ | yat /jat/ | mtí /mti/ | mti /mti/ | jïath /dʒiat̪/ |
| Nyumba | ot /ot/ | ot /ot/ | ot /ot/ | ot /ot/ | nyumba /ɲumba/ | nyumba /ɲumba/ | dööl /dɔːl/ |
| Mbwa | guok /ɡuok/ | gwok /ɡʷok/ | gwok /ɡwok/ | guok /ɡuok/ | mbwa /mbwa/ | mbwa /mbwa/ | jiek /dʒiek/ |
| Paka | paka /paka/ | ngabu /ŋabu/ | mbweko /mbweko/ | nyamur /ɲamur/ | paka /paka/ | paka /paka/ | gec /ɡetʃ/ |
| Mkono | lwedo /lwedo/ | cing /tʃiŋ/ | cing /tʃiŋ/ | cing /tʃiŋ/ | kùoòko /kuoːko/ | ukono /ukono/ | tet /tet/ |
| Jicho | wang' /waŋ/ | wang /waŋ/ | waŋ /waŋ/ | waang /waːŋ/ | rítiò /ɾitio/ | izo /izo/ | wäk /wɛk/ |
| Habari | misawa /misawa/ | itye nining /itje niniŋ/ | itye nining /itje niniŋ/ | mali /mali/ | máshàlòmà /maʃaloma/ | nashukuru /naʃukuɾu/ | malɛ /malɛ/ |
| Asante | erokamano /erokamano/ | apwoyo /apwojo/ | apwoyo /apwojo/ | apwoyo /apwojo/ | ahsànte /ahsante/ | asante /asante/ | lɛrnyä /lɛɾɲa/ |
| Moja | achiel /atʃiel/ | acel /atʃel/ | acel /atʃel/ | acel /atʃel/ | ìmwí /imwi/ | imo /imo/ | kɛl /kɛl/ |
| Nzuri | maber /maber/ | ber /ber/ | ber /ber/ | ber /ber/ | ìchá /itʃa/ | hedi /hedi/ | gɔaa /ɡɔaː/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.