Lëblaŋo
Kilango
Nilo-Sahara (Western Nilotic, Lwoo)
Lango ni lugha ya Kiniloti cha Magharibi (Lwoo) ya Kaskazini mwa Uganda, inayozungumzwa kuzunguka mji wa Lira na watu wa Langi. Ni lugha dada ya Kiacholi (ambacho pia kipo Uganda) na, kwa mbali zaidi, ya Kiluo cha magharibi mwa Kenya, ambacho hushiriki nayo mfumo wa kawaida wa Kiniloti cha Magharibi wa irabu tano pamoja na upatanifu wa ATR. Lango ilicheza nafasi mashuhuri katika siasa za Uganda za karne ya 20 — Rais Milton Obote alikuwa mzungumzaji wa Kilangi. Wazungumzaji wapatao milioni 1.5; huandikwa kwa hati ya Kilatini, ikiwa na utamaduni wa kifasihi ulio mdogo lakini unaokua.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kilango
Maji
pii
/piː/
Moto
mac
/matʃ/
Jua
ceŋ
/tʃeŋ/
Mwezi
dwe
/dwe/
Nyota
lakalatwe
/lakalatwe/
Mama
mego
/meɡo/
Baba
papo
/papo/
Mimi
an
/an/
Wewe
yin
/jin/
Jina
nying
/ɲiŋ/
Jicho
waŋ
/waŋ/
Mkono
cing
/tʃiŋ/
Moyo
cwiny
/tʃwiɲ/
Upendo
amara
/amara/
Mti
yat
/jat/
Nyumba
ot
/ot/
Mbwa
gwok
/ɡwok/
Paka
mbweko
/mbweko/
Kula
camo
/tʃamo/
Kunywa
matho
/matʰo/
Moja
acel
/atʃel/
Mbili
aryo
/arjo/
Habari
itye nining
/itje niniŋ/
Asante
apwoyo
/apwojo/
Nzuri
ber
/ber/
Vyanzo
- Driberg (1923) — The Lango: A Nilotic Tribe of Uganda
- Ethnologue 27: Lango
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Nilo-Saharan (Western Nilotic, Lwoo) zinazohusiana
| Maana | Kilango | Kiacholi | Kianuak | Kiluo | Kinuer | Kidinka | Kimundari |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | pii /piː/ | pii /piː/ | pii /piː/ | pi /pi/ | pi /pi/ | piu /piu/ | daa /daː/ |
| Moto | mac /matʃ/ | mac /matʃ/ | mac /matʃ/ | mach /matʃ/ | mäc /mɛtʃ/ | mac /matʃ/ | sengel /seŋɡel/ |
| Jua | ceŋ /tʃeŋ/ | ceng /tʃeŋ/ | ceeŋ /tʃeːŋ/ | chieng' /tʃieŋ/ | caŋ /tʃaŋ/ | akɔ̈l /akɔl/ | singi /siŋɡi/ |
| Mwezi | dwe /dwe/ | dwe /dwe/ | dwee /dweː/ | dwe /dwe/ | pay /paj/ | pɛɛi /pɛːi/ | chando /tʃando/ |
| Nyota | lakalatwe /lakalatwe/ | lakalatwe /lakalatwe/ | lɛɛr /lɛːr/ | sulwe /sulwe/ | räl /ral/ | kuel /kwɛl/ | ipil /ipil/ |
| Mama | mego /meɡo/ | mego /meɡo/ | min /min/ | mama /mama/ | maar /maːr/ | man /man/ | ayo /ajo/ |
| Baba | papo /papo/ | baba /baba/ | waad /waːd/ | baba /baba/ | gwaar /ɡwaːr/ | wun /wun/ | apu /apu/ |
| Mimi | an /an/ | an /an/ | än /an/ | an /an/ | ɣän /ɣan/ | ɣɛn /ɣɛn/ | aiñ /aiɲ/ |
| Wewe | yin /jin/ | in /in/ | in /in/ | in /in/ | jin /jin/ | yïn /jɪn/ | am /am/ |
| Jina | nying /ɲiŋ/ | nying /ɲiŋ/ | nyiŋ /ɲiŋ/ | nying /ɲiŋ/ | ciot /tɕɔːt/ | rin /rin/ | nutum /nutum/ |
| Jicho | waŋ /waŋ/ | wang /waŋ/ | waang /waːŋ/ | wang' /waŋ/ | waŋ /waŋ/ | nyin /ɲin/ | med /med/ |
| Mkono | cing /tʃiŋ/ | cing /tʃiŋ/ | cing /tʃiŋ/ | lwedo /lwedo/ | tet /tet/ | cin /tʃin/ | ti /ti/ |
| Moyo | cwiny /tʃwiɲ/ | cwiny /tʃwiɲ/ | cuny /tʃuɲ/ | chuny /tʃuɲ/ | lëŋ /lɛŋ/ | piöu /piɔu/ | jiu /dʒiu/ |
| Upendo | amara /amara/ | mar /mar/ | mar /mar/ | hera /hera/ | nhok /nok/ | nhiär /n̪iar/ | dularaa /dularaː/ |
| Mti | yat /jat/ | yat /jat/ | yat /jat/ | yath /jaθ/ | jïath /dʒiat̪/ | tim /tim/ | daru /daru/ |
| Nyumba | ot /ot/ | ot /ot/ | ot /ot/ | ot /ot/ | dööl /dɔːl/ | ɣöt /ɣɔt/ | oraa /oraː/ |
| Mbwa | gwok /ɡwok/ | gwok /ɡʷok/ | guok /ɡuok/ | guok /ɡuok/ | jiek /dʒiek/ | jɔ̈ŋ /dʒɔŋ/ | seta /seta/ |
| Paka | mbweko /mbweko/ | ngabu /ŋabu/ | nyamur /ɲamur/ | paka /paka/ | gec /ɡetʃ/ | gec /ɡetʃ/ | pusi /pusi/ |
| Kula | camo /tʃamo/ | cam /tʃam/ | cam /tʃam/ | chiemo /tʃiemo/ | cam /tʃam/ | cam /tʃam/ | jom /dʒom/ |
| Kunywa | matho /matʰo/ | mat /mat/ | maath /maːt̪/ | madho /maðo/ | math /mat̪/ | dek /dek/ | nu /nu/ |
| Moja | acel /atʃel/ | acel /atʃel/ | acel /atʃel/ | achiel /atʃiel/ | kɛl /kɛl/ | tök /tɔk/ | mid /mid/ |
| Mbili | aryo /arjo/ | aryo /arjo/ | aryew /arjɛw/ | ariyo /arijo/ | rew /rɛw/ | rou /rou/ | baria /baria/ |
| Habari | itye nining /itje niniŋ/ | itye nining /itje niniŋ/ | mali /mali/ | misawa /misawa/ | malɛ /malɛ/ | ke yïn /ke jin/ | johar /dʒohar/ |
| Asante | apwoyo /apwojo/ | apwoyo /apwojo/ | apwoyo /apwojo/ | erokamano /erokamano/ | lɛrnyä /lɛɾɲa/ | alanyiek /alaɲiek/ | dhonyobad /dʱoɲobad/ |
| Nzuri | ber /ber/ | ber /ber/ | ber /ber/ | maber /maber/ | gɔaa /ɡɔaː/ | piath /piat̪/ | bes /bes/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.