Lwoo
Kiacholi
Nilo-Sahara (Eastern Sudanic, Nilotic, Western Nilotic, Southern Luo)
Kiacholi (Acoli) ni lugha ya Kiluo cha Kusini katika tawi la Kinilotiki cha Magharibi la familia ya lugha za Nilo-Sahara. Huzungumzwa na watu wapatao milioni 1.5, hasa Waacholi wa eneo la Acholiland kaskazini mwa Uganda na sehemu za jirani za Sudan Kusini. Huandikwa kwa hati ya Kilatini, ina uhusiano wa karibu na Kilango, Kialur na Kidholuo, na ni lugha yenye toni.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kiacholi
Maji
pii
/piː/
Moto
mac
/matʃ/
Jua
ceng
/tʃeŋ/
Mwezi
dwe
/dwe/
Nyota
lakalatwe
/lakalatwe/
Mama
mego
/meɡo/
Baba
baba
/baba/
Mimi
an
/an/
Wewe
in
/in/
Jina
nying
/ɲiŋ/
Jicho
wang
/waŋ/
Mkono
cing
/tʃiŋ/
Moyo
cwiny
/tʃwiɲ/
Upendo
mar
/mar/
Mti
yat
/jat/
Nyumba
ot
/ot/
Mbwa
gwok
/ɡʷok/
Paka
ngabu
/ŋabu/
Kula
cam
/tʃam/
Kunywa
mat
/mat/
Moja
acel
/atʃel/
Mbili
aryo
/arjo/
Habari
itye nining
/itje niniŋ/
Asante
apwoyo
/apwojo/
Nzuri
ber
/ber/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Nilo-Saharan (Eastern Sudanic, Nilotic, Western Nilotic, Southern Luo) zinazohusiana
| Maana | Kiacholi | Kilango | Kianuak | Kiluo | Kinuer | Kidinka | Kisusu |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | pii /piː/ | pii /piː/ | pii /piː/ | pi /pi/ | pi /pi/ | piu /piu/ | yi /ji/ |
| Moto | mac /matʃ/ | mac /matʃ/ | mac /matʃ/ | mach /matʃ/ | mäc /mɛtʃ/ | mac /matʃ/ | te /te/ |
| Jua | ceng /tʃeŋ/ | ceŋ /tʃeŋ/ | ceeŋ /tʃeːŋ/ | chieng' /tʃieŋ/ | caŋ /tʃaŋ/ | akɔ̈l /akɔl/ | soge /soɡe/ |
| Mwezi | dwe /dwe/ | dwe /dwe/ | dwee /dweː/ | dwe /dwe/ | pay /paj/ | pɛɛi /pɛːi/ | kike /kike/ |
| Nyota | lakalatwe /lakalatwe/ | lakalatwe /lakalatwe/ | lɛɛr /lɛːr/ | sulwe /sulwe/ | räl /ral/ | kuel /kwɛl/ | tunbi /tunbi/ |
| Mama | mego /meɡo/ | mego /meɡo/ | min /min/ | mama /mama/ | maar /maːr/ | man /man/ | nga /ŋɡa/ |
| Baba | baba /baba/ | papo /papo/ | waad /waːd/ | baba /baba/ | gwaar /ɡwaːr/ | wun /wun/ | baba /baba/ |
| Mimi | an /an/ | an /an/ | än /an/ | an /an/ | ɣän /ɣan/ | ɣɛn /ɣɛn/ | n /n/ |
| Wewe | in /in/ | yin /jin/ | in /in/ | in /in/ | jin /jin/ | yïn /jɪn/ | i /i/ |
| Jina | nying /ɲiŋ/ | nying /ɲiŋ/ | nyiŋ /ɲiŋ/ | nying /ɲiŋ/ | ciot /tɕɔːt/ | rin /rin/ | xili /xili/ |
| Jicho | wang /waŋ/ | waŋ /waŋ/ | waang /waːŋ/ | wang' /waŋ/ | waŋ /waŋ/ | nyin /ɲin/ | ya /ja/ |
| Mkono | cing /tʃiŋ/ | cing /tʃiŋ/ | cing /tʃiŋ/ | lwedo /lwedo/ | tet /tet/ | cin /tʃin/ | belexɛ /belexɛ/ |
| Moyo | cwiny /tʃwiɲ/ | cwiny /tʃwiɲ/ | cuny /tʃuɲ/ | chuny /tʃuɲ/ | lëŋ /lɛŋ/ | piöu /piɔu/ | biye /bije/ |
| Upendo | mar /mar/ | amara /amara/ | mar /mar/ | hera /hera/ | nhok /nok/ | nhiär /n̪iar/ | xanunteya /xanunteja/ |
| Mti | yat /jat/ | yat /jat/ | yat /jat/ | yath /jaθ/ | jïath /dʒiat̪/ | tim /tim/ | wuri /wuɾi/ |
| Nyumba | ot /ot/ | ot /ot/ | ot /ot/ | ot /ot/ | dööl /dɔːl/ | ɣöt /ɣɔt/ | banxi /banxi/ |
| Mbwa | gwok /ɡʷok/ | gwok /ɡwok/ | guok /ɡuok/ | guok /ɡuok/ | jiek /dʒiek/ | jɔ̈ŋ /dʒɔŋ/ | barɛ /baɾɛ/ |
| Paka | ngabu /ŋabu/ | mbweko /mbweko/ | nyamur /ɲamur/ | paka /paka/ | gec /ɡetʃ/ | gec /ɡetʃ/ | nyɛɛsu /ɲɛːsu/ |
| Kula | cam /tʃam/ | camo /tʃamo/ | cam /tʃam/ | chiemo /tʃiemo/ | cam /tʃam/ | cam /tʃam/ | don /don/ |
| Kunywa | mat /mat/ | matho /matʰo/ | maath /maːt̪/ | madho /maðo/ | math /mat̪/ | dek /dek/ | min /min/ |
| Moja | acel /atʃel/ | acel /atʃel/ | acel /atʃel/ | achiel /atʃiel/ | kɛl /kɛl/ | tök /tɔk/ | keren /keɾen/ |
| Mbili | aryo /arjo/ | aryo /arjo/ | aryew /arjɛw/ | ariyo /arijo/ | rew /rɛw/ | rou /rou/ | firin /firin/ |
| Habari | itye nining /itje niniŋ/ | itye nining /itje niniŋ/ | mali /mali/ | misawa /misawa/ | malɛ /malɛ/ | ke yïn /ke jin/ | inu uxara /inu uxaɾa/ |
| Asante | apwoyo /apwojo/ | apwoyo /apwojo/ | apwoyo /apwojo/ | erokamano /erokamano/ | lɛrnyä /lɛɾɲa/ | alanyiek /alaɲiek/ | inu wali /inu wali/ |
| Nzuri | ber /ber/ | ber /ber/ | ber /ber/ | maber /maber/ | gɔaa /ɡɔaː/ | piath /piat̪/ | fanyi /faɲi/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.