Lomongo
Kimongo
Atlantiki-Kongo (Kibantu, Mongo)
Mongo (Lomongo, pia Nkundo inapojumuisha lahaja ya Nkundo) ni lugha ya Kibantu cha Kati ya msitu wa mvua wa ikweta katika Cuvette Centrale ya Bonde la Kongo. Inazungumzwa na watu wa Mongo, mojawapo ya makundi makubwa zaidi ya kikabila nchini DRC, kandokando ya Mto Kongo kutoka Mbandaka hadi ndani kabisa ya msitu wa mvua. Ina vokali 7 na upatanisho wa ngeli za nomino za Kibantu; kamusi ya Hulstaert (1957) bado ni rejeo kuu la kawaida.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kimongo
Maji
nzá
/nzá/
Moto
mokɛ́
/mokɛ́/
Jua
lokɔlɔ
/lokɔlɔ/
Mwezi
nzɔnzɔ
/nzɔnzɔ/
Nyota
monzoto
/monzoto/
Mama
nyangó
/ɲaŋɡó/
Baba
ise
/ise/
Mimi
ngai
/ŋɡai/
Wewe
yɔ
/jɔ/
Jina
nkombo
/nkombo/
Jicho
liso
/liso/
Mkono
lokáko
/lokáko/
Moyo
mongúma
/moŋɡúma/
Upendo
boláŋo
/bolaŋo/
Mti
boléi
/boléi/
Nyumba
ndako
/ndako/
Mbwa
mbwa
/mbwa/
Paka
nyaú
/ɲaú/
Kula
kolya
/koʎa/
Kunywa
kome'la
/komela/
Moja
etomelá
/etomelá/
Mbili
bafe
/bafe/
Habari
losáko
/losáko/
Asante
olɛli
/olɛli/
Nzuri
mpɔlɔ
/mpɔlɔ/
Vyanzo
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Atlantic-Congo (Bantu, Mongo) zinazohusiana
| Maana | Kimongo | Kilingala | Kitetela | Kikongo | Kisukuma | Kiluba-Kasai | Kiluvale |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | nzá /nzá/ | máí /mai/ | ashi /aʃi/ | maza /maza/ | minzi /minzi/ | mâyi /maːji/ | meya /meja/ |
| Moto | mokɛ́ /mokɛ́/ | mɔ́tɔ /mɔtɔ/ | lokombu /lokombu/ | tiya /tija/ | moto /moto/ | kapia /kapia/ | kakahya /kakahja/ |
| Jua | lokɔlɔ /lokɔlɔ/ | mói /moi/ | ondelo /ondelo/ | ntangu /ntaŋɡu/ | ilyuva /iʎuβa/ | dîba /diːba/ | likumbi /likumbi/ |
| Mwezi | nzɔnzɔ /nzɔnzɔ/ | sánzá /sanza/ | ngondo /ŋɡondo/ | ngonda /ŋɡonda/ | ng'wezi /ŋweːzi/ | ngondo /ŋɡondo/ | kakweji /kakwedʒi/ |
| Nyota | monzoto /monzoto/ | monzoto /monzɔtɔ/ | ɔtɔtɔ /ɔtɔtɔ/ | mbwetete /mbwetete/ | nyenyeezi /ɲeˈɲeːzi/ | mutoto /mutoto/ | tanganyeka /taŋɡaˈɲeka/ |
| Mama | nyangó /ɲaŋɡó/ | mamá /mama/ | nyango /ɲaŋɡo/ | mama /mama/ | mayu /maju/ | mâmu /maːmu/ | mama /mama/ |
| Baba | ise /ise/ | tatá /tata/ | shi /ʃi/ | tata /tata/ | baba /baba/ | tâtu /taːtu/ | tata /tata/ |
| Mimi | ngai /ŋɡai/ | ngai /ⁿɡai/ | dimi /dimi/ | mono /mono/ | nene /ˈnene/ | meme /meme/ | ami /ami/ |
| Wewe | yɔ /jɔ/ | yo /jo/ | wɛ /wɛ/ | ngeye /ŋɡeje/ | gwegwe /ˈɡweɡwe/ | wewe /wewe/ | ove /ove/ |
| Jina | nkombo /nkombo/ | nkombo /ⁿkombo/ | lokombo /lokombo/ | nkumbu /nkumbu/ | lina /ˈlina/ | dîna /diːna/ | lijina /liˈʒina/ |
| Jicho | liso /liso/ | líso /liso/ | diso /diso/ | disu /disu/ | liso /liso/ | dîsu /diːsu/ | liso /liso/ |
| Mkono | lokáko /lokáko/ | lobɔ́kɔ /lobɔkɔ/ | lonya /loɲa/ | koko /koko/ | nkhono /ŋkono/ | tshianza /tʃianza/ | livoko /livoko/ |
| Moyo | mongúma /moŋɡúma/ | motéma /motema/ | utema /utema/ | ntima /ntima/ | ngholo /ŋɡoːlo/ | mucima /mutʃima/ | mutima /mutima/ |
| Upendo | boláŋo /bolaŋo/ | bolíngo /boliŋɡo/ | langɔ /laŋɡɔ/ | zola /zola/ | butogwa /butoɡwa/ | dinanga /dinaŋɡa/ | zangi /zaŋɡi/ |
| Mti | boléi /boléi/ | nzété /nzete/ | etamba /etamba/ | nti /nti/ | mti /mti/ | mutshi /mutʃi/ | mutondo /mutondo/ |
| Nyumba | ndako /ndako/ | ndáko /ndako/ | mbongo /mboŋɡo/ | nzo /nzo/ | kaya /kaja/ | nzubu /nzubu/ | zuvo /zuvo/ |
| Mbwa | mbwa /mbwa/ | mbwá /mbwa/ | mbwa /mbwa/ | mbwa /mbwa/ | mbwa /mbwa/ | mbwa /mbwa/ | kawa /kawa/ |
| Paka | nyaú /ɲaú/ | nyáu /ɲau/ | paka /paka/ | nyau /ɲau/ | kalulu /kalulu/ | nyao /ɲao/ | katako /katako/ |
| Kula | kolya /koʎa/ | kolía /kolia/ | kolya /koʎa/ | ku dia /ku dja/ | kulya /kuʎa/ | kudia /kudia/ | kulya /kuʎa/ |
| Kunywa | kome'la /komela/ | komɛ́la /komɛla/ | konwa /konwa/ | ku nua /ku nwa/ | kunywa /kuɲwa/ | kunua /kunua/ | kunwa /kunwa/ |
| Moja | etomelá /etomelá/ | mɔ̌kɔ́ /mɔkɔ/ | ɔtɔi /ɔtɔi/ | mosi /mosi/ | imo /imo/ | umue /umue/ | -mwe /mwe/ |
| Mbili | bafe /bafe/ | mibale /mibale/ | hende /hende/ | zole /zole/ | ibhili /iˈβili/ | bibidi /bibidi/ | -vali /vali/ |
| Habari | losáko /losáko/ | mbóte /mbote/ | nyongo /ɲoŋɡo/ | mboté /mbote/ | mwangaluka /mwaŋɡaluka/ | moyo /mojo/ | mwane /mwane/ |
| Asante | olɛli /olɛli/ | matɔ́ndɔ /matɔndɔ/ | toleko /toleko/ | matondo /matondo/ | nakulumba /nakulumba/ | tuasakidila /tuasakidila/ | nasakwilila /nasakwilila/ |
| Nzuri | mpɔlɔ /mpɔlɔ/ | malámu /malamu/ | lɔlɔ /lɔlɔ/ | mbote /mbote/ | shihi /ʃihi/ | bimpe /bimpe/ | -mwaza /mwaza/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.