Kɔlɔ
Kiewondo
Atlantic-Congo (Bantu, Beti)
Kiewondo ni lugha ya Kibantu ya tawi la Beti-Pahuin, inayotumika sana zaidi mjini Yaoundé, mji mkuu wa Kamerun. Inafanya kazi kama lingua franca ya kanda, na pamoja na Kibulu, Kifang na Kieton inaunda kundi la lugha zinazoeleweka pamoja.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kiewondo
Maji
medzim
/medzim/
Moto
ndoa
/ndoa/
Jua
dzōb
/dʒoːb/
Mwezi
ngɔn
/ŋɡɔn/
Mama
nyia
/ɲia/
Baba
tara
/taɾa/
Kula
di
/di/
Kunywa
nyu
/ɲu/
Upendo
nye'e
/ɲeʔe/
Moyo
nlem
/nlem/
Mti
elé
/ele/
Nyumba
nda
/nda/
Mbwa
mvu
/mvu/
Paka
esìŋga
/esiŋɡa/
Mkono
woó
/woʔo/
Jicho
dzìs
/dʒis/
Habari
mbɔlɔ
/mbɔlɔ/
Asante
akiba
/akiba/
Moja
fok
/fok/
Nzuri
mbaŋ
/mbaŋ/
Vyanzo
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Atlantic-Congo (Bantu, Beti) zinazohusiana
| Maana | Kiewondo | Kibulu | Kifang | Kikongo | Kimeta | Kiaghem | Kilingala |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | medzim /medzim/ | medim /medim/ | mendim /mendim/ | maza /maza/ | mə /mə/ | mê' /meʔ/ | máí /mai/ |
| Moto | ndoa /ndoa/ | ndoa /ndoa/ | ndoa /ndoa/ | tiya /tija/ | mɔŋ /mɔŋ/ | ìmáa' /imáaʔ/ | mɔ́tɔ /mɔtɔ/ |
| Jua | dzōb /dʒoːb/ | zobé /zobe/ | zòp /zop/ | ntangu /ntaŋɡu/ | nyam /ɲam/ | kû' /kuʔ/ | mói /moi/ |
| Mwezi | ngɔn /ŋɡɔn/ | ngon /ŋɡon/ | ngɔn /ŋɡɔn/ | ngonda /ŋɡonda/ | nuŋ /nuŋ/ | nâa' /naːʔ/ | sánzá /sanza/ |
| Mama | nyia /ɲia/ | nyia /ɲia/ | nyia /ɲia/ | mama /mama/ | ma /ma/ | mò /mo/ | mamá /mama/ |
| Baba | tara /taɾa/ | tata /tata/ | tara /tara/ | tata /tata/ | ta /ta/ | tâ /ta/ | tatá /tata/ |
| Kula | di /di/ | dzia /dʒia/ | di /di/ | ku dia /ku dja/ | mé /me/ | nîa /nia/ | kolía /kolia/ |
| Kunywa | nyu /ɲu/ | nyu /ɲu/ | nyu /ɲu/ | ku nua /ku nua/ | nyo /ɲo/ | nyâa /ɲaː/ | komɛ́la /komɛla/ |
| Upendo | nye'e /ɲeʔe/ | nye'a /ɲeʔa/ | ndzem /ndzem/ | zola /zola/ | kɔŋ /kɔŋ/ | nkòŋ /ŋkoŋ/ | bolíngo /boliŋɡo/ |
| Moyo | nlem /nlem/ | nlem /nlem/ | nle /nle/ | ntima /ntima/ | mu /mu/ | mwâ /mwa/ | motéma /motema/ |
| Mti | elé /ele/ | élé /ele/ | eli /eli/ | nti /nti/ | ti /ti/ | kpa' /kpaʔ/ | nzété /nzete/ |
| Nyumba | nda /nda/ | nda /nda/ | nda /nda/ | nzo /nzo/ | nda /nda/ | ndô /ndo/ | ndáko /ndako/ |
| Mbwa | mvu /mvu/ | mvu /mvu/ | mvu /mvu/ | mbwa /mbwa/ | mbu /mbu/ | mbî /mbi/ | mbwá /mbwa/ |
| Paka | esìŋga /esiŋɡa/ | esinga /esiŋɡa/ | esin /esin/ | nyau /ɲau/ | guŋ /ɡuŋ/ | gò /ɡo/ | nyáu /ɲau/ |
| Mkono | woó /woʔo/ | wo /wo/ | wɔ /wɔ/ | koko /koko/ | boa /boa/ | kwô' /kwoʔ/ | lobɔ́kɔ /lobɔkɔ/ |
| Jicho | dzìs /dʒis/ | zis /zis/ | dis /dis/ | disu /disu/ | dzi /dzi/ | dyiá /djia/ | líso /liso/ |
| Habari | mbɔlɔ /mbɔlɔ/ | mbolo /mbolo/ | mbolo /mbolo/ | mboté /mbote/ | mɔlɔŋ /mɔlɔŋ/ | kâa' /kaːʔ/ | mbóte /mbote/ |
| Asante | akiba /akiba/ | akiba /akiba/ | akiba /akiba/ | matondo /matondo/ | nfɔn /nfɔn/ | ŋyaa' /ŋjaːʔ/ | matɔ́ndɔ /matɔndɔ/ |
| Moja | fok /fok/ | fok /fok/ | bok /bok/ | mosi /mosi/ | mɔ /mɔ/ | mò /mo/ | mɔ̌kɔ́ /mɔkɔ/ |
| Nzuri | mbaŋ /mbaŋ/ | mbamba /mbamba/ | mbeng /mbeŋ/ | mbote /mbote/ | mwa /mwa/ | mwâ' /mwaʔ/ | malámu /malamu/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.