Bulu
Kibulu
Atlantic-Congo (Bantu, Beti)
Kibulu ni lugha ya Kibantu ya tawi la Beti-Pahuin kusini mwa Kamerun, inayoeleweka pamoja na Kiewondo na Kifang. Kutokana na kazi ya mwanzo ya tafsiri ya wamishenari wa Kipresbyteriani katika enzi ya kikoloni, ilitumika kama lingua franca muhimu nchini Kamerun.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kibulu
Maji
medim
/medim/
Moto
ndoa
/ndoa/
Jua
zobé
/zobe/
Mwezi
ngon
/ŋɡon/
Mama
nyia
/ɲia/
Baba
tata
/tata/
Kula
dzia
/dʒia/
Kunywa
nyu
/ɲu/
Upendo
nye'a
/ɲeʔa/
Moyo
nlem
/nlem/
Mti
élé
/ele/
Nyumba
nda
/nda/
Mbwa
mvu
/mvu/
Paka
esinga
/esiŋɡa/
Mkono
wo
/wo/
Jicho
zis
/zis/
Habari
mbolo
/mbolo/
Asante
akiba
/akiba/
Moja
fok
/fok/
Nzuri
mbamba
/mbamba/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Atlantic-Congo (Bantu, Beti) zinazohusiana
| Maana | Kibulu | Kiewondo | Kifang | Kikongo | Kilingala | Kiluba-Kasai | Kimeta |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | medim /medim/ | medzim /medzim/ | mendim /mendim/ | maza /maza/ | máí /mai/ | mâyi /maːji/ | mə /mə/ |
| Moto | ndoa /ndoa/ | ndoa /ndoa/ | ndoa /ndoa/ | tiya /tija/ | mɔ́tɔ /mɔtɔ/ | kapia /kapia/ | mɔŋ /mɔŋ/ |
| Jua | zobé /zobe/ | dzōb /dʒoːb/ | zòp /zop/ | ntangu /ntaŋɡu/ | mói /moi/ | dîba /diːba/ | nyam /ɲam/ |
| Mwezi | ngon /ŋɡon/ | ngɔn /ŋɡɔn/ | ngɔn /ŋɡɔn/ | ngonda /ŋɡonda/ | sánzá /sanza/ | ngondo /ŋɡondo/ | nuŋ /nuŋ/ |
| Mama | nyia /ɲia/ | nyia /ɲia/ | nyia /ɲia/ | mama /mama/ | mamá /mama/ | mâmu /maːmu/ | ma /ma/ |
| Baba | tata /tata/ | tara /taɾa/ | tara /tara/ | tata /tata/ | tatá /tata/ | tâtu /taːtu/ | ta /ta/ |
| Kula | dzia /dʒia/ | di /di/ | di /di/ | ku dia /ku dja/ | kolía /kolia/ | kudia /kudia/ | mé /me/ |
| Kunywa | nyu /ɲu/ | nyu /ɲu/ | nyu /ɲu/ | ku nua /ku nua/ | komɛ́la /komɛla/ | kunua /kunua/ | nyo /ɲo/ |
| Upendo | nye'a /ɲeʔa/ | nye'e /ɲeʔe/ | ndzem /ndzem/ | zola /zola/ | bolíngo /boliŋɡo/ | dinanga /dinaŋɡa/ | kɔŋ /kɔŋ/ |
| Moyo | nlem /nlem/ | nlem /nlem/ | nle /nle/ | ntima /ntima/ | motéma /motema/ | mucima /mut͡ʃima/ | mu /mu/ |
| Mti | élé /ele/ | elé /ele/ | eli /eli/ | nti /nti/ | nzété /nzete/ | mutshi /mut͡ʃi/ | ti /ti/ |
| Nyumba | nda /nda/ | nda /nda/ | nda /nda/ | nzo /nzo/ | ndáko /ndako/ | nzubu /nzubu/ | nda /nda/ |
| Mbwa | mvu /mvu/ | mvu /mvu/ | mvu /mvu/ | mbwa /mbwa/ | mbwá /mbwa/ | mbwa /mbwa/ | mbu /mbu/ |
| Paka | esinga /esiŋɡa/ | esìŋga /esiŋɡa/ | esin /esin/ | nyau /ɲau/ | nyáu /ɲau/ | nyao /ɲao/ | guŋ /ɡuŋ/ |
| Mkono | wo /wo/ | woó /woʔo/ | wɔ /wɔ/ | koko /koko/ | lobɔ́kɔ /lobɔkɔ/ | tshianza /t͡ʃianza/ | boa /boa/ |
| Jicho | zis /zis/ | dzìs /dʒis/ | dis /dis/ | disu /disu/ | líso /liso/ | dîsu /diːsu/ | dzi /dzi/ |
| Habari | mbolo /mbolo/ | mbɔlɔ /mbɔlɔ/ | mbolo /mbolo/ | mboté /mbote/ | mbóte /mbote/ | moyo /mojo/ | mɔlɔŋ /mɔlɔŋ/ |
| Asante | akiba /akiba/ | akiba /akiba/ | akiba /akiba/ | matondo /matondo/ | matɔ́ndɔ /matɔndɔ/ | tuasakidila /tuasakidila/ | nfɔn /nfɔn/ |
| Moja | fok /fok/ | fok /fok/ | bok /bok/ | mosi /mosi/ | mɔ̌kɔ́ /mɔkɔ/ | umue /umue/ | mɔ /mɔ/ |
| Nzuri | mbamba /mbamba/ | mbaŋ /mbaŋ/ | mbeng /mbeŋ/ | mbote /mbote/ | malámu /malamu/ | bimpe /bimpe/ | mwa /mwa/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.