Yag Dii
Kidii
Atlantic-Congo (Adamawa, Mbum-Day)
Dii (also Duru, Dourou, or Yag Dii — "Dii speech") is an Adamawa Niger-Congo language of northern Cameroon, in the highland Adamawa Plateau region around Ngaoundéré. The Dii people developed a distinctive cattle-herding culture that contrasts with the surrounding agricultural Bantu populations. SIL Cameroon has produced extensive descriptive work on Yag Dii, with Bohnhoff (1986) as the standard reference.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kidii
Maji
mam
/mam/
Moto
mvə̀
/mvə/
Jua
ngə̄ə̀
/ŋɡəə/
Mwezi
mboɔn
/mbɔɔn/
Mama
na
/na/
Baba
ba
/ba/
Kula
kpén
/kpen˥/
Kunywa
kpɔ̀
/kpɔ/
Upendo
kūngí
/ku˧ŋɡi˥/
Moyo
ngēli
/ŋɡeli/
Mti
ngà
/ŋɡa/
Nyumba
gā
/ɡa/
Mbwa
mvù
/mvu˩/
Paka
ngwā
/ŋɡwa/
Mkono
paà
/paa/
Jicho
ngə̀ə
/ŋɡəə/
Habari
mbóò
/mboo/
Asante
vɛɛɛ
/vɛːɛ/
Moja
hīn
/hin/
Nzuri
gáà
/ɡa˥a˩/
Vyanzo
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Atlantic-Congo (Adamawa, Mbum-Day) zinazohusiana
| Maana | Kidii | Kikera | Kidonno So | Kizande | Kilingala | Kimende | Kiembu |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | mam /mam/ | mam /mam/ | di /di/ | ime /ime/ | máí /mai/ | njei /ndʒei/ | mai /mai/ |
| Moto | mvə̀ /mvə/ | ákə̀rə /akərə/ | yɔ /jɔ/ | nako /nako/ | mɔ́tɔ /mɔtɔ/ | ngombu /ŋɡombu/ | mwaki /mwaki/ |
| Jua | ngə̄ə̀ /ŋɡəə/ | kêr /keːɾ/ | naa /naː/ | urure /uɾuɾe/ | mói /moi/ | foni /foni/ | rĩũa /ɾiua/ |
| Mwezi | mboɔn /mbɔɔn/ | mə̀sə̀rə /məsərə/ | ele /ele/ | diwi /diwi/ | sánzá /sanza/ | ngewɔ /ŋɡewɔ/ | mweri /mweɾi/ |
| Mama | na /na/ | nâ /naː/ | na /na/ | na /na/ | mamá /mama/ | nje /ndʒe/ | mami /mami/ |
| Baba | ba /ba/ | bâ /baː/ | ba /ba/ | ba /ba/ | tatá /tata/ | nya /ɲa/ | baba /baba/ |
| Kula | kpén /kpen˥/ | nà /na/ | kɔɔ /kɔː/ | ri /ɾi/ | kolía /kolia/ | mɛ /mɛ/ | kũrĩa /kuɾia/ |
| Kunywa | kpɔ̀ /kpɔ/ | sā /saː/ | nɔ /nɔ/ | mbira /mbiɾa/ | komɛ́la /komɛla/ | ngu /ŋɡu/ | kũnyua /kuɲua/ |
| Upendo | kūngí /ku˧ŋɡi˥/ | kùm /kum/ | suuli /suːli/ | kpinyemu /kpiɲemu/ | bolíngo /boliŋɡo/ | ndolo /ndolo/ | wendo /wendo/ |
| Moyo | ngēli /ŋɡeli/ | gùm /ɡum/ | kɛɛla /kɛːla/ | ngbongbo /ŋɡboŋɡbo/ | motéma /motema/ | mola /mola/ | ngoro /ŋɡoɾo/ |
| Mti | ngà /ŋɡa/ | kòsō /kosoː/ | ti /ti/ | ngua /ŋɡua/ | nzété /nzete/ | ngulu /ŋɡulu/ | mũtĩ /muti/ |
| Nyumba | gā /ɡa/ | gòl /ɡol/ | gina /ɡina/ | bambu /bambu/ | ndáko /ndako/ | pɛlɛ /pɛlɛ/ | nyũmba /ɲumba/ |
| Mbwa | mvù /mvu˩/ | kŋā /kŋaː/ | gɛɛ /ɡɛː/ | ango /aŋɡo/ | mbwá /mbwa/ | nguje /ŋɡudʒe/ | ngui /ŋɡui/ |
| Paka | ngwā /ŋɡwa/ | mūsā /muːsaː/ | monyi /moɲi/ | gbabo /ɡbabo/ | nyáu /ɲau/ | gɔngɔ /ɡɔŋɡɔ/ | nyau /ɲau/ |
| Mkono | paà /paa/ | kéu /keu/ | nu /nu/ | be /be/ | lobɔ́kɔ /lobɔkɔ/ | lɔkɔ /lɔkɔ/ | guoko /ɡuoko/ |
| Jicho | ngə̀ə /ŋɡəə/ | gìr /ɡir/ | gi /ɡi/ | bangiri /baŋɡiɾi/ | líso /liso/ | ngama /ŋɡama/ | riitho /ɾiːθo/ |
| Habari | mbóò /mboo/ | ásālāmā /asaːlaːmaː/ | agandɛla /aɡandɛla/ | mo ima ya /mo ima ja/ | mbóte /mbote/ | bua /bua/ | mwega /mweɡa/ |
| Asante | vɛɛɛ /vɛːɛ/ | shùkūr /ʃukuːɾ/ | biguƞ /biɡũ/ | oni-tambua /oni-tambua/ | matɔ́ndɔ /matɔndɔ/ | bisɛ /bisɛ/ | nĩ baba /ni baba/ |
| Moja | hīn /hin/ | ká /ka/ | tum /tum/ | sa /sa/ | mɔ̌kɔ́ /mɔkɔ/ | yila /jila/ | ĩmwe /imwe/ |
| Nzuri | gáà /ɡa˥a˩/ | kúɗá /kuɗa/ | suuli /suːli/ | wene /wene/ | malámu /malamu/ | nyande /ɲande/ | mwega /mweɡa/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.