Dakelh
Kicarrier
Na-Dené (Athabaskan, Northern)
Kicarrier (Dakelh) ni lugha ya Kina-Dene (Kiathabaskan) ya bara la British Columbia. Jina "Carrier" (mbebaji) linatokana na desturi ya jadi ambapo mjane alibeba majivu ya mume aliyefariki. Ina mfumo changamano wa toni na konsonanti za ejektivu.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kicarrier
Maji
tu
/tu/
Moto
kwen
/kʷen/
Jua
sa
/sa/
Mwezi
sa-tlhaeh
/sa tɬaeh/
Mama
oo
/oː/
Baba
abe
/abe/
Kula
ʼoonjuh
/ʔoːndʒuh/
Kunywa
dunjuh
/dundʒuh/
Upendo
sjut
/sdʒut/
Moyo
ʼunjid
/ʔundʒid/
Mti
dechen
/detʃen/
Nyumba
yoh
/joh/
Mbwa
łi
/ɬi/
Paka
gus
/ɡus/
Mkono
la
/la/
Jicho
ʼunaq
/ʔunaq/
Habari
ʼahdoozaee
/ʔahdoːzaː/
Asante
snachailya
/snatʃailja/
Moja
ʼulhah
/ʔuɬah/
Nzuri
nezuʼ
/nezuʔ/
Vyanzo
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Na-Dené (Athabaskan, Northern) zinazohusiana
| Maana | Kicarrier | Kichipewyan | Kikoyukon | Kihadza | Kiapache cha Magharibi | Kibislama | Kipijin |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | tu /tu/ | tu /tu/ | too /toː/ | ʼati /ʔati/ | tu /tu/ | wota /wota/ | wata /wata/ |
| Moto | kwen /kʷen/ | kʼón /kʼón/ | konh /konh/ | ʼimi /ʔimi/ | kǫʼ /kṍʔ/ | faea /faea/ | faea /faja/ |
| Jua | sa /sa/ | sa /sa/ | so /so/ | ʼisha /ʔiʃa/ | shándaʼá /ʃándaːʔá/ | san /san/ | san /san/ |
| Mwezi | sa-tlhaeh /sa tɬaeh/ | hadelyi /haðeli/ | oolts'enh /ooltsʼenh/ | heto /heto/ | tłʼéʼsanaaʼái /tɬʔeʔsanaːʔai/ | mun /mun/ | mun /mun/ |
| Mama | oo /oː/ | ená /ena/ | enaa /enaː/ | ama /ama/ | shimá /ʃima/ | mama /mama/ | mami /mami/ |
| Baba | abe /abe/ | etá /eta/ | etaa /etaː/ | aba /aba/ | shitaa /ʃitaː/ | papa /papa/ | dadi /dadi/ |
| Kula | ʼoonjuh /ʔoːndʒuh/ | ɂıłtsu /ʔiɬtsu/ | ghen /ɣen/ | ʼicha /ʔitʃa/ | yiyąʼ /jijãʔ/ | kakae /kakae/ | kaikai /kajkaj/ |
| Kunywa | dunjuh /dundʒuh/ | ɂıdla /ʔidla/ | don /don/ | ʼo /ʔoː/ | yidlą /jidlãˀ/ | dring /driŋ/ | dring /driŋ/ |
| Upendo | sjut /sdʒut/ | hı́́la /hila/ | k'oonejee /kʼooneʒeː/ | ʼuwakitchi /ʔuwakitʃi/ | ayóigóʼíí /ʔajoiɣoʔiː/ | laekem /laekem/ | lavem /lavem/ |
| Moyo | ʼunjid /ʔundʒid/ | eθey /eθej/ | heł /heɬ/ | ʼaitchi /ʔaitʃi/ | bíjéí /bidʒeː/ | bel /bel/ | hat /hat/ |
| Mti | dechen /detʃen/ | tθʼen /tθʼen/ | k'eyh /kʼejh/ | ʼani /ʔani/ | tsin /tsin/ | tri /tri/ | tri /tri/ |
| Nyumba | yoh /joh/ | kǫ́é /kɔ̃e/ | kkun /kːun/ | ndolo /ndolo/ | kį /kĩ/ | haos /haos/ | haos /haos/ |
| Mbwa | łi /ɬi/ | łı́ /ɬi/ | łeek /ɬeːk/ | kongwesi /koŋɡwesi/ | łį́į́ʼ /ɬĩːʔ/ | dog /doɡ/ | dogi /doɡi/ |
| Paka | gus /ɡus/ | nábaye /nabaje/ | dotonh /dotonh/ | ʼmiu /ʔmiu/ | mósí /mosi/ | pusi /pusi/ | puskat /puskat/ |
| Mkono | la /la/ | ela /ela/ | ela /ela/ | kwaʼla /kʷaʔla/ | shílaʼ /ʃilaʔ/ | han /han/ | han /han/ |
| Jicho | ʼunaq /ʔunaq/ | índa /inda/ | nełtonh /neɬtonh/ | ʼaha /ʔaha/ | nadáá /nadaː/ | ae /ae/ | ae /ae/ |
| Habari | ʼahdoozaee /ʔahdoːzaː/ | edlanetʼè /eðlanetʼe/ | enaa basee' /enaː baseːʔ/ | ʼmtana /ʔmtana/ | dahgotʼe /dahɡotʔe/ | halo /halo/ | halo /halo/ |
| Asante | snachailya /snatʃailja/ | mahsi cho /mahsi tʃo/ | baasee' /baːseːʔ/ | ʼmbweko /ʔmbweko/ | ahéheʼe /ʔaheːheʔe/ | tangkyu /taŋkju/ | tagio /taɡio/ |
| Moja | ʼulhah /ʔuɬah/ | ɂıłąɣe /ʔiɬɔ̃ɣe/ | łeek'eyh /ɬeːkʼejh/ | ihtche /ihtʃe/ | dááłeʼ /daːɬeʔ/ | wan /wan/ | wanfala /wanfala/ |
| Nzuri | nezuʼ /nezuʔ/ | nezų /nezũ/ | nezoonh /nezoːnh/ | ʼiyaʼe /ʔijaʔe/ | nzhǫǫ /nʒõː/ | gud /ɡud/ | gud /ɡud/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.