Tsêhésenêstsestôtse
Kicheyenne
Algic (Algonquian)
Kicheyenne (Tsêhésenêstsestôtse) ni kesi adimu kati ya lugha za Kialgonquian kwani lina mfumo wa toni nne (juu, kati, chini, na isiyo na sauti). Mofolojia yenye polysynthesis na viambishi awali vingi husababisha maneno mara nyingi kuwa marefu sana.
Inakozungumzwa
Maneno 20 ya msingi katika Kicheyenne
Maji
mahpe
/mahpe/
Moto
ho'ėstá
/hoʔɛsta/
Jua
éšeʼhe
/éʃeʔhe/
Mwezi
ame'háo'o
/ameʔhaʔoʔo/
Mama
néhe'e
/néheʔe/
Baba
néhyo
/néhjo/
Kula
mésehe
/mésehe/
Kunywa
mane
/mane/
Upendo
méhotó'o
/meʔhotoʔo/
Moyo
ohtsé
/ohtse/
Mti
hohtsestse
/hohtsestse/
Nyumba
vee'e
/veːʔe/
Mbwa
oeškeso
/oːʃkeso/
Paka
pó'po
/poʔpo/
Mkono
ma'kahko
/maʔkahko/
Jicho
vóome
/voːme/
Habari
Haaahe
/haːhe/
Asante
néá'eše
/néáʔeʃe/
Moja
no'ka
/noʔka/
Nzuri
pevohto
/pevohto/
Vyanzo
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Algic (Algonquian) zinazohusiana
| Maana | Kicheyenne | Munsee | Kimenominee | Kiyurok | Kimohawk | Kiaramu cha Kale | Kimaliseet-Passamaquoddy |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | mahpe /mahpe/ | mpíi /mbiː/ | nepāew /nəpaːew/ | paaʼ /paːʔ/ | ohnekanos /ohnekanos/ | מין /majin/ | samaqan /samakʷan/ |
| Moto | ho'ėstá /hoʔɛsta/ | lúhsuw /luhsuw/ | eskotēw /eskoteːw/ | meʼlonok /meʔlonok/ | o'kara /oʔkara/ | אש /ʔɛʃ/ | skwut /skʷut/ |
| Jua | éšeʼhe /éʃeʔhe/ | kíishux /kiːʃux/ | kēsoq /keːsoʔ/ | woygey /wojɡej/ | karahkwa /karahkwa/ | שמש /ʃamʃ/ | kisuhs /kisuhs/ |
| Mwezi | ame'háo'o /ameʔhaʔoʔo/ | nipáhum /nipahum/ | tepāhkēsoq /tepaːhkeːsoʔ/ | tepoo /tepoː/ | ahsonthenhne /ahsontʰenhne/ | שהר /sahr/ | nipawset /nipawset/ |
| Mama | néhe'e /néheʔe/ | nkáhees /ŋkahees/ | nekīah /nekiːah/ | nepuy /nepuj/ | iste /iste/ | אמ /ʔem/ | nikuwoss /nikuwoss/ |
| Baba | néhyo /néhjo/ | nóoxw /noːxw/ | nōhnāeh /noːhnaːeh/ | nopew /nopew/ | ranihá /raniha/ | אב /ʔab/ | mihtaqs /mihtaqs/ |
| Kula | mésehe /mésehe/ | mit /mit/ | mīcew /miːtʃew/ | kepoyi /kepoji/ | kekhwa /kekʰwa/ | אכל /ʔakal/ | mititi /mititi/ |
| Kunywa | mane /mane/ | mneew /mneew/ | menew /menew/ | kewolepi /kewolepi/ | kahnek /kahnek/ | שתה /ʃataː/ | mun /mun/ |
| Upendo | méhotó'o /meʔhotoʔo/ | ahóoluw /ahoːluw/ | kesāenemāew /kesaːenemaːew/ | choʼomi /tʃoʔomi/ | aknoronhkwa /aknoronhkʷa/ | רחם /raħem/ | kosi /kosi/ |
| Moyo | ohtsé /ohtse/ | ulehyii /ulehjiː/ | otēh /oteːh/ | skoʼol /skoʔol/ | awèrià /awɛriã/ | לב /leb/ | utʼine /utinə/ |
| Mti | hohtsestse /hohtsestse/ | hìttuk /hitːuk/ | metekoh /metekoh/ | kʼepoy /kʼepoj/ | okwire /okʷire/ | עץ /ʕeːsˤ/ | ʼsupi /supi/ |
| Nyumba | vee'e /veːʔe/ | wíikwam /wiːkwam/ | wīkewam /wiːkewam/ | kerwer /kerwer/ | kanonhsa /kanonhsa/ | בית /beːt/ | wikkihtit /wikːihtit/ |
| Mbwa | oeškeso /oːʃkeso/ | mwáakaneew /mwaːkaneːw/ | anēm /aneːm/ | chishʼah /tʃiʃʔah/ | érhar /erhar/ | כלב /kalb/ | ʼmuʼs /muʔs/ |
| Paka | pó'po /poʔpo/ | póshiis /poʃiːs/ | — /—/ | putuy /putuj/ | takós /takos/ | — /—/ | mihtukomuhs /mihtukomuhs/ |
| Mkono | ma'kahko /maʔkahko/ | mléelii /mleːliː/ | onehkeh /onehkeh/ | mehl /mehl/ | o'nentsha /oʔnentsha/ | יד /jad/ | lukikʼn /lukikən/ |
| Jicho | vóome /voːme/ | wíikšiit /wiːkʃiːt/ | oskēsek /oskeːsek/ | lekwsh /lekwʃ/ | kakahre /kakahre/ | עין /ʕajn/ | ʼskinekekutu /skinekekutu/ |
| Habari | Haaahe /haːhe/ | hé /heː/ | posoh /posoh/ | aiy-yue-kwee /aj-juːkweː/ | she:kon /ʃeːkon/ | שלם /ʃəlaːm/ | kʼulasuwiyat /kulasuwijat/ |
| Asante | néá'eše /néáʔeʃe/ | wanìshi /waniʃi/ | wāēwāēnen /wɛːwɛːnen/ | wokhlew /wokʰlew/ | niáwen /niawen/ | — /—/ | woliwon /woliwon/ |
| Moja | no'ka /noʔka/ | ngwútii /ŋɡwutiː/ | nekot /nekot/ | kohchew /kohtʃew/ | enska /enska/ | חד /ħad/ | pesokul /pesokul/ |
| Nzuri | pevohto /pevohto/ | weltóok /weltoːk/ | menwāewen /menwaːewen/ | skuyahl /skujahl/ | ió /jo/ | טב /tˤab/ | woli /woli/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.