Hmoob
Kihmong
Kihmong-Mien
Kihmong ni lugha ya toni yenye toni nane katika aina nyingi na ina mifumo mingi ya uandishi ikiwa ni pamoja na Alfabeti Maarufu ya Kilatini.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kihmong
Maji
dej
/tɛ˥˨/
Moto
taws
/tʰɑ˨˩/
Jua
hnub
/n̥u˥˥/
Mwezi
hli
/ɬi˧/
Nyota
hnub qub
/n̥u˥ qu˥/
Mama
niam
/niã˨˩ˀ/
Baba
txiv
/tɕi˨˦/
Mimi
kuv
/ku˨˦/
Wewe
koj
/kɔ˥˧/
Jina
npe
/mbe˧/
Jicho
qhov muag
/qʰɔ˨˦mua˦˨ʱ/
Mkono
tes
/tɛ˨˩/
Moyo
siab
/ɕia˥˥/
Upendo
hlub
/ɬu˥˥/
Mti
ntoo
/ⁿtɔː˧/
Nyumba
tsev
/tɕɛ˨˦/
Mbwa
dev
/tɛ˨˦/
Paka
miv
/mi˨˦/
Kula
noj
/nɔ˥˨/
Kunywa
haus
/hɑu˨˩/
Moja
ib
/i˥˥/
Mbili
ob
/ʔɔ˥/
Habari
nyob zoo
/ɲɔ˥˥ʒɔ˧/
Asante
ua tsaug
/ua˧tɕɑu˦˨ʱ/
Nzuri
zoo
/ʒɔ̃˧/
Vyanzo
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Hmong-Mien zinazohusiana
| Maana | Kihmong | Kimandarin cha Xi'an | Kihainan | Kimandarini cha Wuhan | Kizhuang | Min Bei | Kiwu cha Jiaxing |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | dej /tɛ˥˨/ | 水 /fei˥˧/ | 水 /zui˨˩˧/ | 水 /suei˦˨/ | 淰 /ɣam˦/ | 水 /sui˧˧/ | 水 /sz̩˧˩˧/ |
| Moto | taws /tʰɑ˨˩/ | 火 /xuo˥˧/ | 火 /hə˨˩˧/ | 火 /huo˦˨/ | 火 /fei˧˥/ | 火 /xui˧˧/ | 火 /hu˧˩˧/ |
| Jua | hnub /n̥u˥˥/ | 日头 /ʐɿ˥˥tʰou˨˦/ | 日头 /dit˨˨tʰau˨˦/ | 太阳 /tʰai˥˧iaŋ˨˩˧/ | 日 /taŋ˧˥ŋon˧˥/ | 日头 /ni˥˥tʰau˨˨/ | 日头 /ɲiɪʔ˩˨dɤu˨˨˧/ |
| Mwezi | hli /ɬi˧/ | 月亮 /ye˥˥liaŋ˨˩/ | 月 /ŋet˨˨/ | 月亮 /yɛ˨˩˧liaŋ/ | 月 /dan˥/ | 月光 /ŋye˦˦kɔŋ˥˦/ | 月亮 /ɦyøʔ˩˨liaŋ˨˨˧/ |
| Nyota | hnub qub /n̥u˥ qu˥/ | 星 /ɕiŋ˨˩/ | 星 /ɕe˨˦/ | 星 /ɕin˥˥/ | ndaundeiq /ɗaːu˨˦ɗei˧˥/ | 星 /saŋ˥/ | 星 /ɕiŋ˥˨/ |
| Mama | niam /niã˨˩ˀ/ | 妈 /ma˨˩/ | 母 /bo˨˩˧/ | 妈妈 /ma˨˩˧ma/ | 𫱆 /me˨/ | 妈 /ma˧˧/ | 姆妈 /m̩˧˧ma˧˧/ |
| Baba | txiv /tɕi˨˦/ | 爸 /pa˥˥/ | 父 /ba˨˨/ | 爸爸 /pa˨˩˧pa/ | boh /po˧/ | 爹 /tia˥˦/ | 爹爹 /tia˦˦tia˦˦/ |
| Mimi | kuv /ku˨˦/ | 我 /ŋɤ˥˧/ | 我 /va˨˩/ | 我 /ŋo˦˨/ | gou /kou˨˦/ | 我 /ŋuɛ˩/ | 我 /ŋu˨˧/ |
| Wewe | koj /kɔ˥˧/ | 你 /ni˥˧/ | 汝 /du˨˩/ | 你 /ni˦˨/ | mwngz /mɯŋ˧˩/ | 汝 /ny˧/ | 倷 /nɛ˨˧/ |
| Jina | npe /mbe˧/ | 名字 /miŋ˨˦ tsɿ/ | 名 /mia˨˩/ | 名 /min˨˩˧/ | coh /ɕo˧/ | 名 /miaŋ˧/ | 名 /miŋ˨˧/ |
| Jicho | qhov muag /qʰɔ˨˦mua˦˨ʱ/ | 眼睛 /ŋæ˥˧tɕiŋ˨˩/ | 目 /bak˨˨/ | 眼睛 /ɲɛn˨˩˧tɕin˥˥/ | da /taː˨˦/ | 目睭 /mu˦˦tʃiu˥˦/ | 眼睛 /ŋæ˨˨˧tsiŋ˦˦/ |
| Mkono | tes /tɛ˨˩/ | 手 /sou˥˧/ | 手 /tsʰiu˨˩˧/ | 手 /ʂəu˦˨/ | fwngz /fɯŋ˧˩/ | 手 /siu˧˧/ | 手 /sɤu˧˩˧/ |
| Moyo | siab /ɕia˥˥/ | 心 /ɕiŋ˨˩/ | 心 /tim˨˧/ | 心 /ɕin˥˥/ | sim /sim˨˦/ | 心 /siŋ˥˦/ | 心 /ɕin˦˦/ |
| Upendo | hlub /ɬu˥˥/ | 爱 /ŋæ˥˥/ | 爱 /ai˨˩/ | 爱 /ai˥˧/ | 𭝚 /kjai˧˥/ | 爱 /ai˨˩/ | 爱 /ɛ˧˧˥/ |
| Mti | ntoo /ⁿtɔː˧/ | 树 /fu˥˥/ | 树 /tsʰi˨˨/ | 树 /ʂu˨˩˧/ | faex /fai˦˨/ | 树 /tʃʰy˨˩/ | 树 /zz̩˨˨˧/ |
| Nyumba | tsev /tɕɛ˨˦/ | 房子 /faŋ˨˦tsɿ/ | 厝 /tsʰu˨˩/ | 屋里 /u˥˥li/ | 𭓨 /ɣan˧˥/ | 厝 /tsʰu˨˩/ | 屋里 /oʔ˥li˨˨˧/ |
| Mbwa | dev /tɛ˨˦/ | 狗 /kou˥˧/ | 狗 /kau˨˩˧/ | 狗 /kəu˨˩˧/ | ma /maː˨˦/ | 狗 /kɛu˧˧/ | 狗 /kɤu˧˩˧/ |
| Paka | miv /mi˨˦/ | 猫 /mau˨˦/ | 猫 /ŋiau˥˥/ | 猫 /mau˥˥/ | meuz /meu˧˩/ | 猫 /miau˥˦/ | 猫 /mɔ˨˨˧/ |
| Kula | noj /nɔ˥˨/ | 吃 /tʂʰɿ˨˩/ | 食 /tʰeʔ˥˥/ | 吃 /tʂʰʅ˥˥/ | gwn /kɯn˨˦/ | 食 /sie˦˦/ | 吃 /tɕʰiɪʔ˥/ |
| Kunywa | haus /hɑu˨˩/ | 喝 /xɤ˨˩/ | 啉 /lim˨˦/ | 喝 /xo˥˥/ | gwn /kɯn˨˦/ | 啜 /tʃʰœ˦˦/ | 吃 /tɕʰiɪʔ˥/ |
| Moja | ib /i˥˥/ | 一 /i˥˥/ | 一 /it˥˥/ | 一 /i˥˥/ | 一 /it˧/ | 一 /i˦˦/ | 一 /iɪʔ˥/ |
| Mbili | ob /ʔɔ˥/ | 二 /ɚ˥/ | 二 /ʑi˧˧/ | 二 /ə˧˥/ | song /θoːŋ˨˦/ | 二 /ni˥/ | 二 /ɲi˨˧/ |
| Habari | nyob zoo /ɲɔ˥˥ʒɔ˧/ | 你好 /ni˥˧xau˥˧/ | 汝好 /li˨˩˧ho˨˩˧/ | 你好 /ni˨˩˧xau˨˩˧/ | mwngz ndei /mɯŋ˧˥dei˨˦/ | 你好 /ny˧˧hau˧˧/ | 侬好 /noŋ˨˨˧hɔ˧˩˧/ |
| Asante | ua tsaug /ua˧tɕɑu˦˨ʱ/ | 谢谢 /ɕie˥˥ɕie/ | 多谢 /to˨˩zia˨˨/ | 谢谢 /ɕiɛ˥˧ɕiɛ/ | dwgrengz mwngz /tɯk˧ɣeŋ˧˥mɯŋ˧˥/ | 多谢 /to˥˦sia˨˨/ | 谢谢 /zia˨˨˧zia˨˨˧/ |
| Nzuri | zoo /ʒɔ̃˧/ | 好 /xau˥˧/ | 好 /ho˨˩˧/ | 好 /xau˨˩˧/ | ndei /dei˨˦/ | 好 /hau˧˧/ | 好 /hɔ˧˩˧/ |
Ulinganishaji wa mpangilio wa maneno
Linganisha na lugha kuu za dunia
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.