x̌ikwor zik
Kiwakhi
Familia ya Kihindi-Ulaya (tawi la Kiirani, Kiirani cha Mashariki, Kusini-Mashariki → Pamir)
Kiwakhi ni lugha ya Kiirani cha Mashariki katika kundi la Pamir ndani ya familia ya Kihindi-Kizungu, inayozungumzwa na watu wapatao 40,000–60,000. Wazungumzaji wake wanaishi katika maeneo ya milima mirefu ambako Afghanistan, Tajikistan, Pakistan na China hukutana, hasa Ukanda wa Wakhan. Kwa kiasi kikubwa ni lugha ya mazungumzo isiyo na maandishi rasmi yaliyothibitika, na huhifadhi sifa kadhaa za kale zilizopotea katika lugha nyingine nyingi za Kiirani.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kiwakhi
Maji
юпк
/jupk/
Moto
ракс
/raks/
Jua
йир
/jir/
Mwezi
зимак
/zimak/
Nyota
стар
/star/
Mama
нан
/nan/
Baba
тат
/tat/
Mimi
вуз
/wuz/
Wewe
ту
/tu/
Jina
нунг
/nuŋ/
Jicho
чашм
/tʃaʃm/
Mkono
дос
/dos/
Moyo
дил
/dil/
Upendo
руб
/rub/
Mti
ведж
/vedʒ/
Nyumba
хун
/xun/
Mbwa
шач
/ʃatʃ/
Paka
пиш
/piʃ/
Kula
йав-
/jav/
Kunywa
пав-
/pav/
Moja
йиу
/jiu/
Mbili
буй
/buj/
Habari
салам
/salam/
Asante
ишкур
/iʃkur/
Nzuri
байт
/bajt/
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Indo-European (Iranian, Eastern Iranian, Southeastern → Pamir) zinazohusiana
| Maana | Kiwakhi | Kitajiki | Khowar | Kihazaragi | Kipashai | Kidari | Kiyagnobi |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | юпк /jupk/ | об /ob/ | اُوغ /uɣ/ | آو /ɑːw/ | واری /waːri/ | آب /ɑːb/ | op /op/ |
| Moto | ракс /raks/ | оташ /otaʃ/ | انگار /aŋˈɡaːr/ | آتش /ɑːtaʃ/ | انگاری /aŋɡaːri/ | آتش /ɑːtaʃ/ | olov /oˈlov/ |
| Jua | йир /jir/ | офтоб /oftob/ | یور /joːr/ | آفتو /ɑːftow/ | سور /sur/ | خورشید /xoɾʃed/ | xur /xur/ |
| Mwezi | зимак /zimak/ | моҳ /moh/ | مَس /mas/ | مه /maː/ | مس /mas/ | ماه /mɑːh/ | mahtob /mahˈtob/ |
| Nyota | стар /star/ | ситора /sitoːra/ | استاری /isˈtaːɾi/ | ستاره /sitɑra/ | تارا /taːraː/ | ستاره /setaːˈɾa/ | sitora /siˈtora/ |
| Mama | нан /nan/ | модар /modar/ | نَن /nan/ | آبه /ɑːba/ | نا /naː/ | مادر /mɑːdaɾ/ | ocha /oˈtʃa/ |
| Baba | тат /tat/ | падар /padar/ | تَت /tat/ | آته /ɑːta/ | تاتا /taːtaː/ | پدر /padaɾ/ | dodo /ˈdodo/ |
| Mimi | вуз /wuz/ | ман /man/ | اوا /awa/ | مه /ma/ | آ /aː/ | من /man/ | man /man/ |
| Wewe | ту /tu/ | ту /tu/ | تو /tu/ | تو /tu/ | تو /tu/ | تو /to/ | tu /tu/ |
| Jina | нунг /nuŋ/ | ном /nom/ | نام /naːm/ | نام /nɑm/ | نام /naːm/ | نام /naːm/ | nom /nom/ |
| Jicho | чашм /tʃaʃm/ | чашм /tʃaʃm/ | غیچ /ɣeːtʃ/ | چم /tʃam/ | اچی /atʃiː/ | چشم /tʃaʃm/ | ɣurda /ˈʁurda/ |
| Mkono | дос /dos/ | даст /dast/ | ہوست /host/ | دست /dast/ | دست /dast/ | دست /dast/ | dast /dast/ |
| Moyo | дил /dil/ | дил /dil/ | ہردی /ˈhardi/ | دل /dil/ | دل /dil/ | دل /dil/ | dil /dil/ |
| Upendo | руб /rub/ | ишқ /iʃq/ | مہر /ˈmeher/ | عشق /eʃq/ | پیار /pjaːr/ | عشق /eʃq/ | — /—/ |
| Mti | ведж /vedʒ/ | дарахт /daraxt/ | کان /kaːn/ | درخت /daɾaxt/ | درغ /darʁ/ | درخت /daɾaxt/ | diraxt /diˈraxt/ |
| Nyumba | хун /xun/ | хона /xona/ | دُر /dur/ | خانه /xɑːna/ | جوغ /dʒoʁ/ | خانه /xɑːna/ | kat /kat/ |
| Mbwa | шач /ʃatʃ/ | саг /saɡ/ | رینی /ˈɾeːni/ | سگ /seɡ/ | کوتا /kotaː/ | سگ /saɡ/ | kut /kut/ |
| Paka | пиш /piʃ/ | гурба /ɡurba/ | پُشی /ˈpuʂi/ | پشک /poʃak/ | بلور /baloːr/ | پشک /puʃak/ | pišak /piˈʃak/ |
| Kula | йав- /jav/ | хӯрдан /xʉːrdan/ | ژبیک /ʒiˈbik/ | خوردو /xoɾdoː/ | کخن- /kxn/ | خوردن /xoɾdan/ | xwar /xʷar/ |
| Kunywa | пав- /pav/ | нӯшидан /nʉːʃidan/ | پی /piː/ | نوشیدو /noʃidoː/ | پی- /piː/ | نوشیدن /noʃidan/ | žav /ʒav/ |
| Moja | йиу /jiu/ | як /jak/ | اِی /i/ | یک /jak/ | ایک /eːk/ | یک /jak/ | i /iː/ |
| Mbili | буй /buj/ | ду /du/ | جو /dʒu/ | دو /du/ | دو /duː/ | دو /du/ | du /du/ |
| Habari | салам /salam/ | салом /salom/ | السلام علیکم /asalamualeikum/ | سلام /salom/ | سلام /salaːm/ | سلام /salɑːm/ | salom /salom/ |
| Asante | ишкур /iʃkur/ | раҳмат /rahmat/ | شکریہ /ʃukria/ | تشکر /taʃakkur/ | شکریه /ʃukrija/ | تشکر /taʃakkoɾ/ | rahmat /rahmat/ |
| Nzuri | байт /bajt/ | хуб /xub/ | جَم /dʒam/ | خو /xoː/ | شو /ʃoː/ | خوب /xob/ | naɣz /naʁz/ |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.