مازرونی
Kimazandarani
Familia ya Kihindi-Ulaya (tawi la Kiirani, Kaspia ya Kaskazini-Magharibi)
Kimazandarani ni lugha ya Kiiran ya Kaskazini-magharibi kutoka kundi la Kaspia, inayozungumzwa pwani ya kusini ya Bahari ya Kaspia. Inahifadhi sifa za Kiiran cha kale zilizopotea katika Kifarsi, kama vile maumbo ya wakati uliopo ya kipekee na mkazo wa silabi ya mwisho.
Inakozungumzwa
Maneno 31 ya msingi katika Kimazandarani
Maji
آو
/ɒːv/
Moto
تش
/tæʃ/
Jua
آفتاب
/ɒːftɒːb/
Mwezi
مونگ
/muŋɡ/
Nyota
اساره
/esːɑːˈɾe/
Mama
مار
/mɒːɾ/
Baba
پئر
/pæʔɾ/
Mimi
من
/men/
Wewe
تِه
/te/
Jina
نوم
/num/
Jicho
چش
/tʃæʃ/
Mkono
دس
/dæs/
Moyo
دل
/del/
Upendo
عشق
/ɛʃq/
Mti
دار
/dɒːɾ/
Nyumba
سره
/særæ/
Mbwa
سَگ
/sæɡ/
Paka
پَشی
/pæʃi/
Kula
خوردن
/xoɾdæn/
Kunywa
خواردن
/xwɒːɾdæn/
Moja
یک
/jæk/
Mbili
دِ
/de/
Habari
سلام
/sælɒːm/
Asante
مرسی
/mɛɾsi/
Nzuri
خوب
/xub/
Kekeo
کوکی
/kuːˈkiː/
Vyanzo
Ulinganishaji wa maneno
Imelinganishwa na lugha za Indo-European (Iranian, NW Caspian) zinazohusiana
| Maana | Kimazandarani | Kigilaki | Kilori | Kiajemi | Kiyahudi-Kiajemi | Kidari | Kikurdi cha Kusini |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Maji | آو /ɒːv/ | او /ɒw/ | او /ɒw/ | آب /ɒːb/ | אב /ɒːb/ | آب /ɑːb/ | ئاو /ɑːw/ |
| Moto | تش /tæʃ/ | تش /tæʃ/ | تش /tæʃ/ | آتش /ɒːtæʃ/ | אתש /ɒːteʃ/ | آتش /ɑːtaʃ/ | ئاگر /ɑːɡɪɾ/ |
| Jua | آفتاب /ɒːftɒːb/ | آفتاب /ɒːftɒːb/ | هور /hor/ | خورشید /xorʃiːd/ | חורשיד /xorʃiːd/ | خورشید /xoɾʃed/ | رۆژ /ɾoʒ/ |
| Mwezi | مونگ /muŋɡ/ | ماه /mɒːh/ | مانگ /mɒːŋɡ/ | ماه /mɒːh/ | מאה /mɒːh/ | ماه /mɑːh/ | ماهنگ /mɑːhænɡ/ |
| Nyota | اساره /esːɑːˈɾe/ | ستاره /setɑːˈɾe/ | ستاره /esˈtɑːɾe/ | ستاره /setɒːˈɾe/ | סתארה /setɒre/ | ستاره /setaːˈɾa/ | ئەستارە /æstaːɾæ/ |
| Mama | مار /mɒːɾ/ | ماری /mɒːɾi/ | دا /dɒː/ | مادر /mɒːdær/ | מאדר /mɒːdær/ | مادر /mɑːdaɾ/ | دالگ /dɑːlɡ/ |
| Baba | پئر /pæʔɾ/ | پر /pær/ | بُوَا /buwɒː/ | پدر /pedær/ | פדר /pedær/ | پدر /padaɾ/ | باوگ /bɑːwɡ/ |
| Mimi | من /men/ | من /mən/ | مه /me/ | من /man/ | מן /man/ | من /man/ | من /mɪn/ |
| Wewe | تِه /te/ | تو /tu/ | تو /to/ | تو /to/ | תו /to/ | تو /to/ | تۆ /to/ |
| Jina | نوم /num/ | نام /nɑm/ | نوم /nom/ | نام /nɒːm/ | נאם /nɒm/ | نام /naːm/ | ناو /naw/ |
| Jicho | چش /tʃæʃ/ | چوم /tʃum/ | چش /tʃæʃ/ | چشم /tʃeʃm/ | צ׳שם /tʃeʃm/ | چشم /tʃaʃm/ | چەو /tʃæw/ |
| Mkono | دس /dæs/ | دس /dæs/ | دس /dæs/ | دست /dæst/ | דסת /dæst/ | دست /dast/ | دەس /dæs/ |
| Moyo | دل /del/ | دل /del/ | دل /del/ | دل /del/ | דל /del/ | دل /dil/ | دڵ /dɪɫ/ |
| Upendo | عشق /ɛʃq/ | عشق /ɛʃq/ | عشق /ɛʃq/ | عشق /eʃq/ | עשק /eʃq/ | عشق /eʃq/ | عەشق /æʃq/ |
| Mti | دار /dɒːɾ/ | دار /dɒːɾ/ | دار /dɒːɾ/ | درخت /deræxt/ | דרכת /deræxt/ | درخت /daɾaxt/ | دار /dɑːɾ/ |
| Nyumba | سره /særæ/ | خنه /xænæ/ | حونه /hunæ/ | خانه /xɒːne/ | כאנה /xɒːne/ | خانه /xɑːna/ | ماڵ /mɑːɫ/ |
| Mbwa | سَگ /sæɡ/ | سَگ /sæɡ/ | سَگ /sæɡ/ | سگ /sæɡ/ | סג /sæɡ/ | سگ /saɡ/ | سگ /sæɡ/ |
| Paka | پَشی /pæʃi/ | پیشی /piʃi/ | پشیله /pæʃilæ/ | گربه /ɡorbe/ | גורבה /ɡorbe/ | پشک /puʃak/ | پشی /pʃiː/ |
| Kula | خوردن /xoɾdæn/ | خوردن /xoɾdæn/ | خواردن /xwɒːɾdæn/ | خوردن /xordæn/ | חורדן /xordæn/ | خوردن /xoɾdan/ | خواردن /xwɑːɾdən/ |
| Kunywa | خواردن /xwɒːɾdæn/ | خوردن /xoɾdæn/ | خواردن /xwɒːɾdæn/ | نوشیدن /nuːʃiːdæn/ | נושידן /nuːʃidæn/ | نوشیدن /noʃidan/ | خواردنەوە /xwɑːɾdɪnˈæwæ/ |
| Moja | یک /jæk/ | ای-تا /ɪtɒː/ | یَک /jæk/ | یک /jek/ | יך /jek/ | یک /jak/ | یەک /jæk/ |
| Mbili | دِ /de/ | دو /du/ | دو /do/ | دو /do/ | דו /do/ | دو /du/ | دوو /duː/ |
| Habari | سلام /sælɒːm/ | سلام /sælɒːm/ | سلام /sælɒːm/ | سلام /sælɒːm/ | שלום /ʃɒːlom/ | سلام /salɑːm/ | سڵاو /sɫɑːw/ |
| Asante | مرسی /mɛɾsi/ | مرسی /mɛɾsi/ | مرسی /mɛɾsi/ | سپاس /sepɒːs/ | ספאס /sepɒːs/ | تشکر /taʃakkoɾ/ | سپاس /spɑːs/ |
| Nzuri | خوب /xub/ | خوب /xub/ | خاص /xɒːs/ | خوب /xuːb/ | חוב /xuːb/ | خوب /xob/ | خاس /xɑːs/ |
| Kekeo | کوکی /kuːˈkiː/ | — | — | کوکو /kuːˈkuː/ | — | کوکو /kuːˈkuː/ | — |
Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.