日本祖語

Projapani

Japonic (proto)

FamiliaJaponic (proto) Wasemaji歴史言語 / 推定不可 (祖語) EneoJapanese Archipelago (~1000 BCE - 300 CE) Uandishi wa KilatiniFrellesvig transcription UsomajiProto-Japoni (ujenzi upya)

Proto-Japoni (Proto-Japonic) ni babu wa pamoja aliyejengwa upya wa familia ya lugha za Kijaponi, ikiwa ni pamoja na Kijapani cha Kale na Proto-Ryukyu. Tarehe: takriban 1000 KK hadi 300 BK, kabla ya kuibuka kwa dola la Yamato; inadhaniwa ilikuja kwenye visiwa kutoka Peninsula ya Korea pamoja na utamaduni wa kilimo cha mpunga wa Yayoi. Ujenzi upya wa kawaida wa Frellesvig & Whitman (2008) unaweka mfumo wa irabu sita (*a *i *e *ə *o *u) na dvifuongi za pili *ui, *əi zinazoeleza tofauti za irabu nane za Kijapani cha Kale.

Inakozungumzwa

Usomaji wa herufi za Han katika Projapani

Herufi Maana Usomaji Umbo IPA
one *pitə-tu /*pitə-tu/
two *puta /*puta/
three *mi /*mi/
four *jə /*jə/
five *itu /*itu/
six *mu /*mu/
seven *nana /*nana/
eight *ja /*ja/
nine *kəkənə /*kəkənə/
ten *təwə /*təwə/
sun *pi /*pi/
moon *tukuy /*tukui/
mountain *jama /*jama/
water *mintu /*mintu/
fire *poy /*poi/
tree *kəy /*kəi/
soil *tuti /*tuti/
sky *ama /*ama/
sea *umi /*umi/
dog *enu /*enu/
bird *təri /*təri/
fish *iwo /*iwo/
ox *usi /*usi/
person *pitə /*pitə/
hand *ta /*ta/
foot *asi /*asi/
eye *ma /*ma/
ear *mimi /*mimi/
mouth *kutuy /*kutui/
head *kasira /*kasira/
heart *kəkərə /*kəkərə/
blood *ti /*ti/
meat *sisi /*sisi/
up *upəy /*upəi/
down *sita /*sita/
middle *naka /*naka/
hit *atar- /*atar-/
left *pintari /*pintari/
right *minkiri /*minkiri/
east *pinkasi /*pinkasi/
西 west *nisi /*nisi/
south *minami /*minami/
north *kita /*kita/
go *ik- /*ik-/
row *okonap- /*okonap-/
come *kə- /*kə-/
see *mi- /*mi-/
hear *kik- /*kik-/
eat *kup- /*kup-/
drink *nəm- /*nəm-/
run *pasir- /*pasir-/
stand *tat- /*tat-/

Vyanzo

Ulinganishaji wa usomaji wa Han

Imelinganishwa na lugha za Japonic (proto) zinazohusiana

Herufi ProjapaniKun-yomi (usomaji wa asili wa Kijapani)PratungusProkoreaPromongoliPrototibetobirmaProhmong-Mien
*pitə-tu /*pitə-tu/ hito /çito/ *əmun /*əmun/ *hʌtan /*hʌtan/ *nigen /*niɡen/ *ʔɨ /*ʔɨ/
*puta /*puta/ futa /ɸɯta/ *dʒuər /*d͡ʒuər/ *tupɨr /*tupɨɾ/ *qoyar /*qojar/ *g-nis /*g-nis/ *ʔu̯i /*ʔu̯i/
*mi /*mi/ mi /mi/ *ilan /*ilan/ *seki /*seki/ *gurba(n) /*gurban/ *g-sum /*g-sum/ *pjɔu /*pjɔu/
*jə /*jə/ yo /jo/ *dügin /*dyɡin/ *neki /*neki/ *dörbe(n) /*dœrben/ *b-ləy /*b-ləy/ *plei /*plei/
*itu /*itu/ itsu /it͡sɯ/ *tuɲga /*tuɲɡa/ *tasəs /*tasəs/ *tabu(n) /*tabun/ b- 形*b-ŋa /*b-ŋa/l- 形*l-ŋa /*l-ŋa/ *prja /*prja/
*mu /*mu/ mu /mɯ/ *ɲuŋun /*ɲuŋun/ *jəsəs /*jəsəs/ *jirguɣa(n) /*dʒirɣuɣan/ *d-k-ruk /*d-k-ruk/ *kruk /*kruk/
*nana /*nana/ nana /nana/ *nadan /*nadan/ *nirkup /*niɾkup/ *doluɣa(n) /*doluɣan/
*ja /*ja/ ya /ja/ *dʒapkun /*d͡ʒapkun/ *jətərp /*jətəɾp/ *nayima(n) /*najiman/ *b-r-gyat 形*b-r-gyat /*b-r-gyat/*b-g-ryat 形*b-g-ryat /*b-g-ryat/
*kəkənə /*kəkənə/ kokono /kokono/ *xəgün /*xəɡyn/ *ahop /*ahop/ *yersü(n) /*jersyn/ *d-kəw /*d-kəw/ *N-ɟuə̯X /*N-ɟuə̯X/
*təwə /*təwə/ /toː/ *dʒuwan /*d͡ʒuwan/ *jer /*jeɾ/ *harba(n) /*harban/ *gju̯əpD /*gju̯əpD/
Ukurasa 1/6

Sehemu ya LangMap — mradi wa kuonyesha lugha kwa picha. Huu ni muhtasari tuli unaoweza kutambaliwa; ramani shirikishi hutoa sauti ya matamshi, vichujio, na mwonekano wa dunia.